Odsjek za povijest

Počeci Rima u sklopu italskog raz­voja brončanog i željeznog doba, s do­prinosom grčke kolonizacije i Etruščana. Počeci Rima, rimsko kraljevstvo: tradicija i arheologija. U okviru prikaza rimske republike, sre­dišnja te­ma­tika je društvena i politička povijest, te razvitak institucija, napose prava, pri čemu se naglasak stavlja na uređenje i funkcioniranje Republike. Organizacija kulta i važnost obreda u javnom i privatnom životu. Ratovi: samnitski, punski, okretanje prema istoku i ratovi s Makedonijom i dominacija u Grčkoj. Osvajanje Hispanije. Kriza republike: reforme braće Grakho. Gaj Marije. Sula. Prvi trijumvirat. Građanski rat. Drugi trijumvirat i propast republike. Rimski prodor na sjeverozapad Ilirika: Histrija, Japudija, Liburnija, Panonija, Delmati. Nakon ana­li­tič­kog prikaza po­stanka carstva, podrobnije se prikazuju novi aspekti društvenog razvoja, ponaj­prije u pro­vin­cijama. Fenomen romanizacije pokazuje se kao skup procesa koji mijenjaju lik velikog di­je­la Europe, pri čemu se osobiti naglasak stavlja na municipalizaciju, ulogu voj­ske, te probleme gos­podarstva (zemljoposjed i agrarni odnosi, uloga tržišta i jačanja "natu­ral­­ne ekonomije", ulo­ga robova, oslobođenika i kolonata). Dat će se primjer studija slučaja za sva razdoblja, s naglaskom na ustroj provincije Dalmacije i Panonije, te koji su vidovi romanizacije u ovom području. Zaključni dio obuhvaća razdoblje kasne antike, u ok­vi­ru kojega se obrađuju kristijanizacija, uspostava dominata, opadanje ur­ba­niteta, te ci­vi­li­za­cij­­ski i državni rascjep na istočni i zapadni dio Carstva koji je u podlozi ra­zličitih smjerova ra­zvo­ja u daljnjoj povijesti. Ovo će se prikazati na nekoliko primjera studije slučaja, a poseban naglasak će biti stavljen na područje današnje R Hrvatske.

Upoznavanje s osnovnim karakteristikama grčke antičke civilizacije, njezino geografsko rasprostiranje, periodizacija i kronologija. Počeci civilizacije na egejskom prostoru (brončano doba): kikladska, minojska i mikenska (kronologija, sustav palača, pismenost). Slom mikenskog svijeta, problemi početka željeznog doba (migracije Dorana, doprinosi arheološke znanosti i lingvistike), promjene načina života i organizacije društva. Grčka povijest se izlaže u sklopu tradicionalne pe­rio­di­­za­ci­je: mračno doba, arhajsko doba, klasično doba i helenizam. U žarištu pozornosti je polis kao temeljna po­li­tič­ka i druš­tvena zajednica. Tamni period i nastanak polisa. Kolonizacija Sredozemlja, glavni smjerovi i nastanak novih polisa osobito u južnoj Italiji i Siciliji. Arhajsko doba. Opće odlike razdoblja. Uspon Jonije. Razvoj polisa na primjeru Atene. Atenski zakonodavci. Pizistratova tiranida. Klistenove reforme i počeci demokracije. Drugačiji razvoj na primjeru Sparte - političko i društveno uređenje. Klasično doba. Grčko-perzijski ratovi. Uspon Atene i nastanak pomorskog saveza. Periklo. Peloponeski rat i slom Atene. Spartanska hegemonija. Tebanska hegemonija. Uspon Makedonije. Kultura, religija i svakodnevni život u 5. i 4. st. pr. Kr. Grci na Jadranu, trgovina, pomorstvo i kolonizacija. Aleksandrova osvajanja. Raspad Aleksandrovog imperija i nastanak novih država. Obilježja helenističkih monarhija. Države Seleukida, Antigonida, Ptolemejevića, Pergam pod Atalidima. Grčki savezi: Ahejski i Etolski. Uspon Rođana. Epirsko kraljevstvo, helenističke monarhije na Crnom moru. Del. Politička nestabilnost i ratovi. Novi duhovni pokreti i filozofije (stoici, epikurejci, kinici). Umjetnost i znanost helenističkog vremena (Aleksandrijska i Pergamska biblioteka). Kulturna i trgovačka integracija Sredozemlja.