Predmet razvija vještine povezivanja kemijskih promjena s pojavama u prirodi. Nastavne teme predmeta su: materija i energija; atom, ion i molekula; osnovni kemijski zakoni; kemijske veze; krutine, plinovi tekućine; otopine: pojam koncentracije, hidratacija i solvatacija; kiseline i baze; kemijske reakcije; pojam kemijske ravnoteže; periodni sustav elemenata; kemija elemenata glavnih grupa; prijelazni metali i kompleksni spojevi; metode kemijske analize. Izrada seminarskih zadataka iz cjelina: mjerne jedinice; relativna atomska i molekulska masa; kemijski ekvivalenti; koncentracija otopina; redoks reakcije; plinski zakoni; elektroliti: konstanta disocijacije; pH; puferi; neutralizacija kiselina i baza; hidroliza soli; produkt topljivosti; elektrokemija. 

U sklopu kolegija Anorganska kemija 2 obrađuju se nastavne jedinice: Građa atoma, teorije kovalentne veze, teorije ionske i metalne veze, nuklearne reakcije, Kristalno stanje i rentgenska strukturna analiza i kemija kompleksnih spojeva. U sklopu kolegija studenti obrađuju i izlažu zadanu seminarsku temu.

Cilj predmeta je detaljno upoznavanje studenata s metaboličkim procesima u živim sustavima. 

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. U cijelosti razumjeti razgradne i biosintetske procese u živim stanicama. 2. Pratiti energetske promjene u staničnim metaboličkim procesima. 3. Razlikovati i uspoređivati metaboličke procese u organizmima na različitom stupnju evolucije. 4. Locirati mjesto metabolizma svih hranjivih tvari u subcelularnim strukturama, te pratiti njihov transport u ili između staničnih organela. 5. Spoznati kompleksne regulatorne mehanizme čije je djelovanje nužno za održavanje homeostaze. 6. Uočiti važnost vitamina u sastavu enzimskih kofaktora za djelovanje ključnih enzima u metabolizmu. 7. Povezivati međusobnu pregradnju različitih vrsta biomolekula (ugljikohidrata, proteina i masti). 8. Pratiti sudbinu nekog metabolita ili sastojka hrane od resorpcije do potpune razgradnje ili pregradnje u nove spojeve. 9. Razumjeti uzroke metaboličkih bolesti, te predviđati mogućnosti njihova najjednostavnijeg i logičnog liječenja.

Osnovne teme koje obuhvaća kolegij su: Povijest embriologije. Od oplodnje do gastrule. Neurulacija. Stanice – karakteristike, uloga i važnost (veličina stanica, matične stanice, kloniranje, regeneracija). Komunikacija stanica i tkiva. Kontrola embriogeneze. Embrionalni razvoj različitih skupina beskralježnjaka, kralježnjaka i čovjeka. Adaptacije – specijalizacije stanica, organa, organskih sustava. Evolucija organskih sustava beskralježnjaka i kralježnjaka, i njihove adaptacije.


 

Cilj predmeta je upoznati studente s molekularnom organizacijom fotosintetskog aparata i regulacijom fotosinteskih procesa.

Predavanja obuhvaćaju teme fotosinteze i evolucije, molekularne organizacije tilakoidnih membrana, fotosintetski pigmenti, fotosustavi, elektron-transportni lanac, reakcije na svjetlu i reakcije u tami; Calvin-ov ciklus, karakteristike fotosinteze kod C4, CAM i vodenih biljaka, fotosinteza u uvjetima abiotičkog stresa  te metode određivanja fotosintetske učinkovitosti. Vježbe daju osnovne vještine za provođenje eksperimentalnih tehnika u istraživanju fotosinteze koje obuhvaćaju spektrofotometrijsku analizu fotosintetskih pigmenata, imunodetekcija fotosintetskih proteina te praćenje primarnih reakcija fotosinteze.

Cilj predmeta je upoznati studente s konzervacijskom biologijomkao interdisciplinarnom znanošću koja povezuje načela biologije i drugih socijalnih i ekonomskih znanosti.

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:

1. Definirati osnovne pojmove o načelima i ciljevima konzervacijske biologije.
2. Nabrojiti čimbenike koji dovode do ugrožavanja bioraznolikosti.
3. Objasniti negativan utjecaj čovjeka na bioraznolikost ekoloških sustava.
4. Prepoznati ključne vrste i njihov značaj, kao i prirodne socio-ekonomske i kulturološke aspekte zaštićenih područja.
5. Razumjeti vrijednost biološke raznolikosti, načine njenog očuvanja te važnost održivog
gospodarenja prirodnim resursima.

Sadržaj kolegija

 Uvod u konzervacijsku biologiju
 Bioraznolikost - značaj vrste u konzervacijskoj biologiji
 Genetska raznolikost: bottleneck efekt, founder efekt, genetski drift, inbreeding, outbreeding, genetika i očuvanje vrsta: uloga konzervacijske genetike
 Koncept metapopulacija
 Ključne vrste (flagship, umbrella, indicator, ecosystem engineers) i značaj u zaštiti bioraznolikosti. Konzervacija migratornih vrsta
 Etika i odnos prema vrijednostima bioraznolikosti.
 Ugroženost bioraznolikosti: antropogeni utjecaji koji dovode do degradacije, fragmentacije i nestanka staništa, antropogeni utjecaji na promjene unutar ekoloških sustava.
 Unešene i invazivne vrste i njihov utjecaj na biološku raznolikost
 Očuvanje vrsta „in situ“ i „ex situ“
 IUCN kriteriji zaštite
 Reintrodukcija vrsta
 Zaštićena područja (prirodni, socio-ekonomski i kulturološki aspekt).
 Ekološka restauracija
 Konzervacija vrsta i staništa u praksi, primjeri konzervacije vrsta i staništa na globalnoj i lokalnoj razini (posebni osvrt na konzervaciju, vodenih i kopnenih beskralježnjaka, te kopnenih kralježnjaka)

 

Ovaj kolegij usmjeren je na razvijanje znanja i vještina poučavanja. U njemu se osim sadržaja Metodike nastave biologije obrađuje i sadržaj iz kolegija Pedagogija i Didaktika. Sinergija navedenih kolegija usmjerava studente, buduće nastavnike i učitelje, u njihovom profesionalnom rastu i razvoju. 

U okviru kolegija Morfologija biljaka s terenskom nastavom studenti će upoznati morfološku građu biljnih organa te naučiti razlikovati i imenovati pojedine svojte biljaka. Nakon uspješno završenog kolegija studenti će znati opisati morfološku građu biljnih organa te definirati i protumačiti njihove funkcije i metamorfoze. Promatranjem biljnog materijala, uočit će karakteristične strukture i promjene te ih znati nacrtati i označiti. Naučit će prepoznati i imenovati biljne vrste te ih svrstati u osnovne sistematske kategorije korištenjem stručne botaničke literature i standardnih ključeva za određivanje biljaka. U sklopu terenskih istraživanja studenti će naučiti razlikovati pojedine tipove vegetacije i prilagodbe biljaka na kopnena, vodena/močvarna staništa te sakupiti biljni materijal, izraditi herbarij i zbirku sjemenki i plodova.

Cilj predmeta je osposobiti studente za sudjelovanje u eksperimentalnom radu laboratorija što uključuje sposobnost pronalaženja i primjene kritičnih metoda stanične i molekularne biologije, rukovanje bazama podataka i stručnu komunikaciju sa ekspertnim multidisciplinarnim timovima.

Nakon uspješno završenog predmeta student će: 1. Znati molekularnu osnovu procesa koji su karakteristični za funkciju neurona i glija 2. stanica. 3. Razumjeti procesiranje osjeta kao i građu i funkciju osjetnih organa. 4. Protumačiti sustave motoričkih neurona i razine njihove modulacije. 5. Poznavati kompleksne moždane funkcije kao što su govor, emocije i pamćenje. 6. Razviti sposobnost pronalaženja, razumijevanja i kritičnog ocjenjivanja relevantne znanstvene literature. 7. Osposobiti studente za pronalaženje prikladnih metoda kojima se rješavaju neki eksperimentalni problemi.

 

Suradnici na kolegiju: doc.dr.sc. Senka Blažetić i doc.dr.sc. Irena Labak

Predmet razvija vještine povezivanja kemijskih promjena s pojavama u prirodi. Sadržaj Predavanja:  Karakteristike organskih spojeva (elektronska struktura, strukturne formule); Veze u organskim molekulama, hibridizacija, rezonancija konjugiranih sustava; Podjela i svojstva organskih spojeva; Reaktivnost i nomenklatura organskih spojeva, osnove reakcijskih mehanizama; Stereokemija, optička aktivnost i kiralnost spojeva; Alkani, alkeni, alkini; Aldehidi, ketoni i karboksilne kiseline; Aromatski ugljikovodici; Alkoholi, eteri, fenoli i halogenalkani; Ugljikohidrati i heterociklički spojevi.  Seminari obuhvaćaju izradu zadataka iz cjelina: nomenklatura ugljikovih spojeva; stereokemija; mehanizmi adicijskih, supstitucijskih i eliminacijskih reakcija. Tijekom seminara, studenti će samostalno rješavati problemske zadatke predviđenog sadržaja i tako povezati zapažanje, opisivanje, povezivanje, analiza i vrednovanje.

Cilj predmeta je podučiti studente svim principima, teorijama i pojmovima čije će razumijevanje, primjena i integracija omogućiti kvalitetan znanstveno i etički ispravan i opravdan rad sa pokusnim životinjama u znanstvenim istraživanjima.

Nakon uspješno završenog predmeta student će: 1. Naučiti biologiju pokusnih životinja (posebno miša i štakora). 2. Proučiti i protumačiti Zakon o zaštiti životinja na svjetskoj, europskoj i domaćoj razini. 3. Naučiti i razlikovati osnovne pojmove vezane za istraživanja na životinjama (pokus, pokusne životinje, laboratorijske životinje, uzgajivač laboratorijskih životinja, korisnik, zahvat). 4. Naučiti što je načelo 3R-a. 5. Naučiti prepoznati stres kod životinja tijekom pokusa. 6. Naučiti rukovati s pokusnim životinjama i izvoditi osnovne zahvate na životinjama. 7. Diskutirati o temama kao što su važnost korištenje životinja u znanstvenim istraživanjima i zaštita životinja. 8. Kritizirati objavljena provedena istraživanja na životinjama. 9. Kreirati pokus na miševima.