Geomorfologija

1.Uvod u geomorfologiju - pristupi, razvoj ideja, osnovne metode i koncepti; 2.Endogeni procesi i reljef; 2.1.Reljef na granicama litosfernih ploča; 2.2.Reljef unutar litosfernih ploča; 2.3.Reljef i magmatska aktivnost, 3.Egzogeni procesi i reljefni oblici; 3.1.Trošenje i reljef; 3.2.Padinski, 3.3.Fluvijalni, 3.4.Marinski i lakustrijski; 3.5.Glacijalni i periglacijalni; 3.6.Krški i fluviokrški; 3.7.Eolski reljefni oblici i procesi.

Uvod u japanske studije

1. Uvod 1.1. Osnovne odrednice položaja i fizičko-geografska obilježja 1.1.1. Tektonika i geologija Japana 1.1.2. Klima i morske struje 1.1.3. Voda i vodni resursi 2. Povijest Japana i japanskog društva 2.1. Razvoj poljoprivrede 2.2. Doba raspršenih poljodjelaca 2.3. Politička konsolidacija 2.4. Država ritsuryo 2.5. Šogunski Japan 2.6. Uspon samuraja 2.7. Doba intenzivne poljoprivrede 2.7.1. Kultura i religija 2.7.2. Utemeljenje poretka bakuhan 2.7.3. Doba rasta  2.7.4. Stagnacija i propadanje  2.7.5. Restauracija Meiji  2.8. Industrijsko doba  2.8.1. Moderno doba 3. Japanske regije 3.1. Regija jezgre 4. Demografske karakteristike Japana 4.1. Imigracija 4.2. Manjine u Japanu 4.2.1. Burakumin 4.2.2. Pripadnici naroda Ainu 4.2.3. Korejci 5. Urbanizacija 6. Ekonomska obilježja Japana u 20.st. 6.1. Mala poduzeća 6.2. Promet 6.3. Turizam 6.3.1. Oblici turizma u Japanu 6.3.2. Mjesta UNESCO-ove Svjetske baštine u Japanu 7. Političko ustrojstvo i politika Japana tijekom 20.st. 7.1. Politika kasnog imperijalnog doba (1914.-1945.) 7.2. Politika od 1945. do danas 8. Geopolitički položaj i vanjska politika Japana u Aziji 8.1. Japanska sigurnosna strategija u Azijsko-pacifičkoj regiji 8.2. Japansko-američki sigurnosni odnosi 8.3. Japanska strategija prema državama ASEAN-a 8.4. Japan, Kina i Tajvanski prolaz 8.5. Japan, Sj. Koreja i Rusija

Vojna geografija

Osnova problema ratovanja ukorijenjena je u geografiji, zbog jednostavne činjenice da se vojni sukob prvenstveno poduzimaju kako bi se uspostavila kontrola nad određenim prostornim teritorijem i osigurao utjecaj na druge skupine ljudi. Većina vojnih aktivnosti provodi se u geoprostoru, odnosno na i unutar tri jasno definirane zemljine sfere; na površini i neposredno uz površinu litosfere, unutar i na hidrosferi te kroz atmosferu. Vojne aktivnosti provode se na zemljištu s izrazitim fizičkim i društvenim obilježjima. Razumijevanje kako ti geografski čimbenici i njihovi prostorni odnosi, te njihova međusobna povezanost utječe na okružje vojnog djelovanja, unutar različitih razina vođenja rata, bit je vojne geografije. Kao i kod geografske znanosti u cjelini, vrijednosti vojne geografije proizlaze iz jedinstvene prostorne perspektive i njene metodologije. U vojno geografskim analizama bitno je otkriti zakonitost veza i odnosa te uzajamni utjecaj i povezanost geografskih čimbenika i oružanih snaga. Na osnovu postavljenih zadataka strategije, operativnog umijeća i taktike vojna geografija proučava određeni geografski prostor, odnosno potencijalno ili stvarno ratište, bojište, pravac, zonu ili objekt, kako bi došla do zaključaka o važnosti utjecaju i odraza geografskih čimbenika u konkretnoj ili pretpostavljenoj situaciji. 

Kartografske osnove GIS-a

Geoinformatika II

Sociologija obrazovanja

Ciljevi kolegija:

- Usvojiti temeljna znanja o osnovnim sociološkim teorijskim pristupima i metodama analize obrazovanja, društvenim funkcijama i karakteristikama suvremenih obrazovnih sustava i njihovih mikrosocijalnih procesa

- Osposobiti studente za primjenu stečenih znanja kako bi razumjeli važnost društvenog konteksta i načine njegovog utjecaja na funkcioniranje i razvoj škole i nastavu kao  radnu sredinu u kojoj  učitelji/nastavnici djeluju. 

Teme:

1. Predmet sociologije obrazovanja i pregled teorijsko-metodoloških pristupa (funkcionalizam, marksizam, socijalni interakcionizam, postmodernizam, itd.).

2. Društvene funkcije škole (socijalna integracija, profesionalna socijalizacija, kulturna transmisija, socijalna kontrola i selekcija, itd.).

3. Obrazovanje i reprodukcija društvenih nejednakosti (obrazovanje i socijalna struktura društva; obrazovanje, kulturni kapital i reprodukcija društvenih nejednakosti, itd.).

4. Jednakost i obrazovne šanse (žene, etničke zajednice, društveno marginalizirane grupe i jednakost obrazovnih šansi; nacionalne manjine i obrazovanje).

5. Škola kao organizacija i socijalni sustav, razred kao mikrsocijalni sustav.

6. Društvo znanja, procesi globalizacije, promjene u obrazovanju.

7. Suvremeno društvo i promjene u nacionalnom kurikulum (kurikulumske promjene u       EU zemljama i Hrvatskoj).

8. Integracija Europe i obrazovni sustavi u Europi (stare i nove članice   Europske unije).

9.  Razvoj i struktura obrazovnog sustava u Hrvatskoj. (Pregled razvojaškolskog sustava u kontekstu  društvenih promjena u Hrvatskoj).

10. Globalizacija, europska integracija i promjene u obrazovnom sustavu u   Hrvatskoj. (Današnji     obrazovni sustav u Hrvatskoj u kontekstu suvremenihdruštvenih i obrazovnih razvojnih trendova).

 

Geoekologija i zaštita okoliša

Upoznati predmet istraživanja geoekologije. Usvojiti znanja o značajkama (geo)ekosustava i tipova krajolika s ciljem definiranja njihove geoekološki optimalne prostorne organizacije i korištenja u duhu održivog razvoja. Upoznavanje s fizičkogeografskim značajkama ekosustava, njihovim prostornim odnosima i strukturom, ekološkim čimbenicima, pojmom stabilnosti i održivosti. Upoznati značajke oblika antropogenih utjecaja na geo-i bioraznolikost, problematiku gospodarenja otpadom u zakonodavstvu i praksi. Usvojiti spoznaje o geoekološkim značajkama i problematici očuvanja i zaštite krških geoekosustava na primjerima iz Hrvatske i svijeta. Usvojiti pojmove iz zakonodavstva i praktične postupke u zaštiti prirode, okoliša, upoznati tipove ekoloških mreža i stanišnih tipova RH.

Katastar nekretnina

Zemljište/nekretnine te interesi na njima. Potrebe za upisnicima, Načela. Povijest. Današnji katastri. Prikaz podataka. Prostorne osnove. Izrada katastra. Metode izmjere. Izrada katastarskog plana. Vrednovanje zemljišta. Izlaganje na javni uvid. Održavanje i provedba promjena. Označavanje zemljišta. Djelatnosti i nadležnosti. Zemljišna knjiga. Obnova dokumentacije. Adresne prostorne jedinice. Ostali upisnici nekretnina. 
 

Primijenjena geoekologija

Upoznati pojam i problematiku geobaštine, georaznolikosti i geomorfoloških lokaliteta, metode njihovog istraživanja vizualizacije i prezentacije. Upoznati problematiku reljefa kao resursa u gospodarstvu te elementa prostornog i regionalnog planiranja, korištenja krajolika i gospodarenja okolišem. Savladati korištenje metoda i tehnika održivog upravljanja i zaštite krških geoekosustava. Upoznati principe i metode geomonitoringa. Savladati planiranje i izvedbu geoekološkog istraživanja, izradu i korištenje geoprostornih baza podataka s primjenom u geoekologiji i zaštiti okoliša, primjena metoda geoekološkog vrednovanja na odabranim primjerima. Upoznati se s vrstama i posljedicama antropogenih utjecaja u okolišu s naglaskom na praktično rješavanje problema. Student će se upoznati s interdisciplinarnim pristupima i temeljnim metodama planiranja koji će im omogućiti aktivnu djelatnost u postojećim i budućim planerskim, vojnim i zaštitarskim ustanovama, tijelima državne uprave i privatnom poduzetništvu.

Prirodna osnova u prostornom planiranju

Prirodni elementi su konstanta svakog prostora. Stoga bilo kakva intervencija u prostoru, a pogotovo toliko sveobuhvatna kao što je prostorno planiranje, radi svoje uspješnosti nužno mora biti usklađena s prirodnim datostima. Cilj je kolegija ukazati na usku kauzalnost i interakciju između prirodne osnove i prostornog planiranja.

Psihologija

1.Definiranje područja, razvojne karakteristike adolescenata
2.Klasično i instrumentalno uvjetovanje
3.Socijalno-kognitivni pristup učenju
4.Kognitivistički pristup učenju
5.Pamćenje i zaboravljanje
6.Metode poučavanja i modeli učenja
7.Motivacija za učenje
8.Inteligencija
9.Ličnost i učenje
10.Samoregulacija učenja
11.Učenici s posebnim obrazovnim potrebama
12.Psihometrijske osnove ispitivanja znanja
13.Stres učenika i nastavnika