Kolegij ekologija obuhvaća više cjelina u kojima se sveobuhvatno/holistički gleda na naša planet Zemlju. U uvodnom dijelu će se razjasniti pojmovnost ekologije kao znanstvene cjeline, njena podjela i značenje. U sljedećim poglavljima će se na jasan, pitak i prijemčiv način dati prikaz litosfere, pedosfere, hidrosfere, atmosfere i biosfere, odnosno antropogeni utjecaj na iste. Kroz ove cjeline će studenti usvajati prirodne zakontosti, njihovu povezanost i kompleksnost. Pri tome će oblikovati svoje stavove prema prirodi, a onda ih prenositi djeci od najranije do školske dobi. Cilj je kolegija obrazovati ekološki osviještene i stručene kadrove koji će to prenositi djeci malog uzrasta. Budući mala djeca sve upijaju, važno je da odmalena uče o prirodi, kako se ponašati prema prirodi da bi sutra postali svjesni pojedinci u društvu.

1. Uvodni sat; Etimologija pojmova
2. Problem Boga u religijama: primitivni oblici religioznosti, antičke
    religije,Maye,Inke i Vikinzi u religiozno-kulturološkoj analizi, politeizam i
    monoteizam
3. Antičke i primitivne religije u odnosu na razvoj ljudske kulture
4. Hinduizam
5. Budizam
6. Židovstvo
7. Islam
8. Korijeni europske civilizacije; Kršćanstvo
9. Religiozna tipologija: vjernik iz straha, egzistencijalni ateist, vjernik
    korisnoga, praktični ateist, malovjernik, vjernik. Iskustvo vjere.
10. Odnos Boga i svijeta. Tri sustava mišljenja: ateizam, religija i vjera. Bog
     uskrsnuća i paruzije. Problem ateizma u odnosu na odnos vjere i kulture
11. Nužnost poznavanja Biblije. Biblija kao Božja riječ i kao temelj    
     čovjekovih etičkih normi. Stvaranje, grijeh i otkup. Utjecaj Biblije na
     razvoj kulture čovjeka
12. Uzroci moralne krize u današnjem svijetu. Pojam naravi i naravnog
     morala. Odnos etike i metafizike.
13. Ekološke prijetnje i odnos prema stvorenome svijetu. Genetički  
     inženjering i kloniranje.
14. Ezoterične i paranormalne pojave u današnjem svijetu. Okultizam. Nove
     religiozne sljedbe. New age.
15. Reinkarnacija ili uskrsnuće

Cilj je predmeta studente upoznati sa suvremenim teorijskim mislima koje
se vezuju uz dječju književnosti te s promjenama istraživačkih paradigmi koje
su nastupile krajem 20. stoljeća (zamjena tekstocentričnog teorijskog diskursa
s onim koji u središte interesa stavlja društveni kontekst književne
činjenice), a koje su značajne za valorizaciju tekstova hrvatske dječje
književnosti. Studente će se upoznati  s
razvojem teorijskih pogleda na bajku i fantastičnu književnost za djecu i mladež.
Obratit će se pozornost na teorijske radove Vladimira Proppa, Andrea Jollesa,
Vladimira Bitija kao teoretičara usmene bajke. Upoznat će se s klasifikacijom
fantastične literature prema kriteriju zbližavanja čitatelja (Manlove),
spekulativna fikcija u odnosu na mimetičko (K Hume); alternativna,
deziderativna i aplikativna fantastika (D. Petzold). Od fantastike ispunjenja
želja do fantastike visoke razine kompetencije (E. Erikson). Tri pola
fantastike J. R. Townsend. Obratit će se pozornost na postmodernističku poetiku
suvremene strane i domaće slikovnice. Obratit će se pozornost na studije J.
Skoka, I. Zalara i drugih hrvatskih proučavatelja dječje poezije i proze.
Upoznat će se sa suvremenim teorijskim 
pogledima  D. Zime i B. Majhuta na hrvatski dječji roman.