Cilj ovoga kolegija je upoznati studente s problematikom buddhstičko kršćanskog i kršćansko buddhističkog suživota, međureligijskog učenja i dijaloga. Započet ćemo sa istraživanjem teorijskih pretpostavke buddhističko kršćanskog i/ili kršćansko buddhističkog suživota, međureligijskog učenja, i dijaloga. Nastavit ćemo sa primjerima u njihovim socijalnim  kulturnim kontekstima  Južne i Jugoistočne Azije u kojima je buddhistička tradicija nastala kao i suvremenim kontkestima gdje su buddhističke  zajednice i tradicije prisutne. Primjere ćemo proučavati kronološkim redom od prvih dodira iz antičkog i srednjevjekovnog perioda, ozbiljnijih susreta u vrijeme misijonarski pothvata i kolonijalnih aktivnosti u novome vijeku, do dubokih obostranih interesa u svremenom dobu.

Cilj predmeta

Upoznati studente s antičkom filozofijom koja obuhvaća razdoblje nastanka filozofije i znanosti u Grčkoj (VI. – V. st. pr. Kr.), preko dubljeg proučavanja misli Platona i Aristotela, zatim prati slijed učenja stoika, epikurejaca, skeptika i neoplatoničara sve do zatvaranja škole u Ateni 529. godine.

Predmet nastoji dati uvod u široko područje filozofskih disciplina: metafizika, fizika, logika, etika, politička filozofija, estetika, antropologija, kozmologija, prirodoslovlje i dr.

Pokazati studentima koliko je antička filozofija važna za razumijevanje znanstvene kulture Zapada, koliko je prisutna u kršćanskoj misli prvih stoljeća, u srednjovjekovnoj filozofiji i filozofiji Renesanse te koliko je i danas izvor nadahnuća suvremenoj filozofiji.

Razdoblje renesanse teško je točno odrediti, baš kao i kraj srednjega i početak novoga vijeka. Vrijeme renesanse predstavlja i kraj srednjega i početak novoga vijeka, vrijeme je oživljavanja antike, vrijeme očitovanja stvarateljske snage filozofske misli srednjega vijeka, no i vrijeme rađanja novih ideja i novih znanstvenih otkrića. Razdoblje od XIV. do XVII. st. u kojem se stvara nova slika svijeta i čovjeka, oblikuju novi pogledi na vrijednosti što će imati posljedice za filozofiju, religiju, umjetnost, znanost, politiku i kulturu pa se poznavanje i razumijevanje ove epohe razvitka filozofijske misli pokazuje značajnim za razumijevanje daljnjeg razvitka filozofije, znanosti, umjetnosti i kulture, sve do suvremenih tematiziranja.
Ciljevi ovoga kolegija su upoznati studente s izvorima, temeljnim pojmovima, smjerovima, temama i predstavnicima filozofije (s njihovom koncepcijom filozofije) u kontekstu povijesne epohe renesanse od 1300. do 1600. godine. Posebice s renesansnim humanizmom kao općom intelektualnom podlogom renesansne kulture te s nastankom i razvojem renesansnog platonizma, aristotelizma i filozofije prirode, ali  i ukazati na povezanost i srodnost filozofije s umjetnošću toga doba te ukazati na značenje filozofije renesanse za razumijevanje filozofije, znanosti i kulture Zapada.