Diplomski

1. Fitoremedijacija-uloga, vrste i procesi gdje će se definirati vrste i izvore onečistila te objasniti temeljne principe fitoremedijacijskih procesa, opisati ključne parametre u kreiranju fitoremedijacijskih procesa te obrazložiti sustave koji se koriste u izučavanje fitoremedijacijskih procesa;
2. Biokemijski mehanizmi detoksifikacije u višim biljkama gdje će se objasniti biokemijski mehanizmi detoksifikacije organskih i anorganskih onečistila u biljkama;
3. Fitoremedijacija anorganskih i organskih onečišćivala  gdje će se razmatrati ključni parametri u kreiranju fitoremedijacijskih postupaka za pročišćavanje anorganskih i organskih onečišćivala;
4. Transgenične biljke u fitoremedijaciji  gdje će se razmatrati strategija genetičke transformacije biljaka za fitoremedijaciju anorganskih i organskih onečistila.

Kolegij Imunologija (4 ECTS-a) izvodi se u obliku predavanja (24 sata), seminara (8 sati) i vježbi (18 sati) koje su podijeljene u tri metodske cjeline: Pregled i dijelovi imunosnog sustava, Fiziološki tijek imunoreakcije i Imunoreakcija u obrani i bolesti. Cilj predmeta je upoznavanje studenata s organizacijom imunosnog sustava te osnovnim mehanizmima njegova djelovanja kao što su nespecifična imunost, specifična imunost, mehanizam prepoznavanja antigena i njegovo predočavanje. Studenti se upoznaju s načinima regulacije i kontrole izvršnih mehanizama u obrani od antigena podrijetlom od infektivnih mikroorganizama (bakterija, virusa, parazita i glјivica), antigena neinfektivnog podrijetla (tumorski antigeni i antigeni transplantata) kao i principima imunoterapije. Također, upoznat će se i s mehanizmima nastanka bolesti vezanih za imunosni sustav kao što su hipersenzitivnost, autoimunost te imunodeficijencija. Kroz seminare i vježbe, studenti će biti upoznati s principima i primjenom imunoloških testova u dijagnostici i mogućnostima uporabe modernih biotehnoloških metoda u imunoterapiji.

Razvoj   biotehničkih znanosti   dovodi   do   potrebe   proučavanja,   praćenja   i kontroliranja  sve  većeg  broja  parametara  -  morfoloških,  fizioloških,  kemijskih,  itd.  Progresivno  povećanje parametara  i  podataka  koji  su,  u  vrlo  kompleksnim  odnosima olakšavaju statistički  modeli  i  postupci  koji  pružaju  cjelovitu  sliku  o promatranom mjernom sustavu koji je predmet istraživanja. Univarijatne analize kojima se  varijable  analiziraju  pojedinačno,  ne  pružaju  dovoljno  pouzdanih  mogućnosti  za  objedinjavanje  višestrukih opažaja, a u konačnici niti za pravilno znanstveno zaključivanje.  S druge stran, multivarijatna  analiza  je grana  koja  se  bavi  analizom  višestrukih  izmjera  većeg broja   varijabli   na   jednom   ili   više   promatranih uzoraka. Kroz ovaj predmet krenuti će se od jednostavnih testova I regresijskih modela te preko primjene metoda multivarijatne analize, pojasniti primjenu u prehrambenom inženjerstvu, te kako I što se primjenom navedenih metoda može I mora zaključiti. Svi primjeri su isključivo iz biotehničkog područja te je moguće iskoristiti I podatke prikupljene za diplomski rad I obraditi ih s ciljem izdvajanja ključnih informacija iz promatranog mjernog sustava.

Kroz predmet naglasak se daje osnovama mjernih metoda koje se koriste u nutricionizmu i kontroli hrane . Svaki laboratorij ili pripremnica hrane prikuplja podatke u kontroliranim uvjetima. Eksperimentalna mjerenja (laboratorijska ili prikupljena iz upitnika) u području nutricionizma i kontrole hrane često predstavljaju podatke koji je nužno dodatno obraditi. Kolegij će se osvrnuti na tipove grešaka koje se prilikom mjerenja mogu dogoditi i kakav je njihov utjecaj na konačan rezultat te kako pravilno izbjeći krivu interpretaciju takvih rezultata.

Također će se obrađivati mjereni podaci i osnovni statistički parametri, te će se dati osvrt na važnost analize mjernih pogrešaka i izbora mjerene metode i instrumenata. Obraditi će se mjerenja koja nisu neposredno vezana za računalo (npr. antropometrijska mjerenja: tjelesna visina, tjelesna masa, električna konduktivnost i impedancija (mjerenje masnog tkiva), te mjerni sustavi koji su računalom povezani sa mjernom instrumentacijom (npr. masa, tlak, temperatura, vlažnost, automatski FIA mjerni sustavi). Mjerni sustavi računalno povezani s mjernom instrumentacijom vrlo su važne u pripremnicama hrane, skladištima, distribuciji, proizvodnim jedinicama, te kontrolnim laboratorijima. Svi postupci i primjeri mjerenih metoda su popraćena s prikazima primjene u praksi.

Opći zahtjevi za analizom trajnosti upakirane hrane. Utjecaj ambalažnog materijala na trajnost proizvoda. Barijerne karakteristike ambalaže.Čimbenici koji utječu na propusnost ambalaže. Propusnost ambalaže na: plinove; vodenu paru. Utjecaj metode pakiranja na trajnost proizvoda. Utjecaj vanjskih čimbenika na trajnost hrane. Protokol ispitivanja. Studija izazova. Ubrzani test trajnosti. Potvrdna studija trajnosti. Praćenje roka valjanosti. Interakcija u sustavu hrana-ambalaža (korozija, migracije: globalna, specifična). Trajnost upakiranog proizvoda s obzirom na: povećanje udjela vlage; gubitak vlage; prisutnost kisika. Utjecaj fluktuacije temperature.
Definiranje i podjela seminarskih zadataka. Seminarska izlaganja studenata.