Diplomski

Predmet Citologija obuhvaća temeljna područja kojima se bavi citologija ili nauka o stanici. Opisuje građu životinjske stanice i funkciju staničnih organela. Temeljna poglavlja u okviru predmeta čine: (1) Stanična membrana: lipidni dvosloj, membranske bjelančevine, membranski prijenos, transporteri, ionski kanali, membranski potencijal mirovanja i akcijski potencijal, prijenos velikih molekula u stanicu. (2) Mitohondriji: građa, matriks, procesi energetskog metabolizma. (3)Jezgra: kromatin, građa kromosoma, građa gena, replikacija i popravak DNA, rekombinacija, transkripcija, izrezivanje, jezgrica. (4) Hrapava endoplazmatska mrežica, ribosomi, sinteza bjelančevina, nadzor nad genskim izražavanjem, genski regulacijski proteini. (5) Glatka endoplazmatska mrežica. (6) Golgijev aparat, endocitoza, egzocitoza . (7) Lizosom, peroksisom. (8)Stanični kostur (citoskelet): Intermedijarne niti, mikrotubuli, centrosom , aktinske niti. (9) Ciklus staničnog dijeljenja, mitotički ciklini, apoptoza. Nadzor nad staničnim dijeljenjem u višestaničnih životinja, proteinski faktori rasta. (10) Međustanična komunikacija, osnove stanične signalizacije, receptori plazmine membrane, signalizacija preko receptora povezanih na G-bjelančevine, ciklički AMP (cAMP), kalcij kao sekundarni glasnik,.IP3 signalizacija preko enzimskih receptora, unuterstanični receptori za hidrofobne signalne molekule. Razvoj višestaničnih organizama.

Modul Globalna ekologija daje temeljna znanja o biološkim i ekološkim sustavima. U okviru modula prikazani su temeljni ekološki pojmovi, objašnjava se razlika između ekologije i zaštite okoliša, kratko se navodi povijesni razvoj ekologije. Prikazan je nastanak, razvoj, građa i struktura Zemlje, te promjene u prošlosti. Definiraju se globalni ekološki problemi, analizira se utjecaj čovjeka na atmosferu, povećanje koncentracije plinova staklenika, ozonska rupa, zatim utjecaj na hidrosferu i kriosferu – globalna cirkulacija i bilanca voda, promjene razine mora, onečišćenje, eutrofikacija, povlačenje ledenjaka, itd. Detaljno se prikazuje utjecaj čovjeka na pedosferu, litosferu, te na biosferu, s posebnim naglaskom na agrosferu. Navode se organski i anorganski kemijski spojevi koji utječu na onečišćenje okoliša, te osnovni procesi transporta zagađivala u okolišu. Definiraju se bioindikatorski organizmi, biogeokemijski ciklusi odabranih elemenata, vremenska kemijska bomba, izotopne i nuklearne analitičke metode i tehnike.

Napredak tehnologije, niska cijena i dostupnost GPS uređaja doveli su do povećanja prisutnosti skupova georeferenciranih podataka i interesa znanstvenika za njihovom analizom. Cilj takvih analiza je opisivanje prostornog rasporeda različitih pojava (resursi, zagađenje, bioraznolikost i sl.) i modeliranje uzroka takvog rasporeda. Prilagođavanje i povezivanje velikog broja statističkih metoda za analizu i prikaz prostornih podataka, i njihova dostupnost kroz različite vrste računalnih programa može djelovati obeshrabljujuće za nove korisnike. Glavni cilj modula je sistematizirati metode za statističku analizu i prikaz prostornih podataka i približiti ih studentima kroz konkretne primjere primjene različitih metoda i samostalne radove koji će studentima omogućiti samostalnu analizu, vizualizaciju i interpretaciju prostornih podataka.
Sustav R (slobodnog koda) odabran je kao pogodan sustav za demonstraciju metoda za analizu prostornih podataka jer osigurava alate za unos, manipulaciju, analizu i prikaz prostornih podataka unutar istog okruženja. Zbog široke baze korisnika R osigurava i kvalitetna i brza proširenja funkcionalnosti (putem paketa) novim funkcijama i široku bazu dostupne literature na različitim jezicima (dominantno na engleskom).

više...

Predmet osposobljava za razumijevanje rada u programima SAS i R. Student je apsolviranjem kolegija sposoban unijeti podatke u oba programa, vršiti manipulaciju i kreirati podskup podataka, te napisati vlastiti kod za potrebnu osnovnu statističku analizu, kao i grafički prikazati podatke.

Program predmeta omogućuje studentima stjecanje znanja iz peradarstva kao jedne od najvažnijih stočarskih grana čija se uloga u društvu ogleda kroz opskrbu ljudi hranom, druženjem s životinjama te općim unapređenjem biološke struke i znanosti.
Programski dijelovi predmeta su sljedeći:
Povezanost čovjeka i peradi kroz sociološko gospodarstvene pokazatelje s posebnim osvrtom na doprinos peradarske proizvodnje hrvatskom gospodarstvu. Posebnosti fiziološko anatomskih svojstava peradi, stanje i mogućnosti selekcije i genetičkog inženjerstva u stvaranju suvremenih linija i hibrida peradi. Uzgoj i držanje matičnih jata peradi i tehnologija reprodukcije. Mikroklimatski faktori prihvata,rasta i proizvodnje kokoši i pura. Organizacija i tehnologija proizvodnje, prerade i plasmana jaja i mesa kokoši i pura. Hranjiva vrijednost, tehnološka kakvoća i biološka sigurnost jaja i mesa peradi. Zaštita okoliša i dobrobit peradi.
Studentske vježbe omogućuju studentima svladavanje rada s uređajima za utvrđivanje kakvoće kokošjih jaja, te izračun ekonomskih pokazatelja proizvodnje. Putem seminara studenti obrađuju teme iz dobrobiti i etike uzgoja peradi.. Terenska nastava izvodi se posjetom komercijalnim farmama i pogonima za doradu i preradu peradskih proizvoda.
Polaganje ispita se provodi putem parcijalnih testova (kolokvija) znanja te po potrebi i završnim usmenim ispitom.