UVOD U HIDROGEOGRAFIJU

Hidrogeografija u sklopu znanosti o vodi. Količina i prostorni razmještaj vode na Zemlji. Svojstva vode.

VODA NA KOPNU

Teorije o porijeklu vode. Gibanje vode u podzemlju i njena pojava na površini Zemlje. Osnovni elementi tekućica i poriječja. Riječni režimi. Utjecaj tekućica na oblikovanje reljefa Zemlje. Značenje tekućica u društveno gospodarskom razvoju.

Prostorna rasprostranjenost i postanak leda na Zemlji. Utjecaj leda na oblikovanje reljefa Zemlje.

U kolegiju se obrađuje atmosferska cirkulacija na planetarnoj, sekundarnoj i lokalnoj razini zatim klasifikacija klima, klimatske promjene te utjecaj klime na razne ljudske djelatnosti.

U kolegiju se proučavaju osnovni klimatski elementi (radijacija, temperatura i tlak zraka, strujanja u atmosferi, vlaga zraka) i njihov geografski razmještaj.

Poveznice geografije, geodezije i astronomije. Oblik i dimenzije Zemlje. Gibanja Zemlje (rotacija, revolucija i precesija s nutacijom) i njihove posljedice na prirodne i društveno-gospodarske procese na Zemlji. Orijentacija na vidiku (ravnina horizonta, vertikala, zenit i nadir, strane svijeta, kompas, azimut), Zemljinoj površini (geografska širina, geografska dužina i nadmorska visina/dubina) i nebeskoj sferi (ekvatorski i horizontski koordinatni sustav). Vremenska orijentacija.

Povijesni razvoj geologije; Postanak i građa Zemlje;
Kristalografija: svojstva  kristala, kristalna rešetka, kristalni sustavi; Mineralogija: osnovna svojstva minerala; Sistematika minerala (silikata, nesilikata);  Petrologija magmatskih, sedimentnih, metamorfnih i piroklastičnih stijena: geneza, sistematika. Vježbe na modelima kristalnih rešetki, uzorcima minerala i stijena
Primarni strukturni elementi litosfere (sloj...); Uvod u tektoniku; Osnovne strukturne jedinice litosfere: bore, rasjedi, navlake, pukotine

Kolegij predstavlja uvod u geografiju kao znanstvenu disciplinu, govori o razvoju geografije, njezinoj strukturi i glavnim obilježjima. Nakon uvodnog izlaganja o položaju geografije unutar sustava znanosti, sljedećih nekoliko predavanja je posvećeno razvoju geografije od antike do današnjih dana. Obrađuju se najvažnije geografske škole (njemačka, francuska, britanska, američka, ruska) kao i njihovi predstavnici. Zasebno se proučava razvoj geografije u Hrvatskoj. Nakon toga se analizira struktura geografije; njezina podjela na opću i regionalnu te fizičku i antropogeografiju u sklopu kojih se studenti upoznaju s osnovnim geografskim (pod)disciplinama. Posebna pažnja je posvećena regionalnoj geografiji i njezinim značajkama unutar metodološkog sustava geografije. To se odnosi na pojam regije i regionalizacije, NUTS regija, regionalizma, upravno-teritorijalnih jedinica i drugih aspekata regionalnogeografske tematike.


Cilj kolegija je upoznati studente s osnovama znanstveno-istraživačkog rada, osposobiti ih za istraživanje na određenu temu primjenjujući znanstveno-istraživački i kritički pristup te za pisanje seminars

U kolegiju se proučavaju sastavnice Zemljinih sutava (geosfera, atmosfera, hidrosfera, biosfera) te njihovi međusobni odnosi.