U kolegiju se proučava kompleksnost geografskih obilježja jadranskog bazena koje su utjecale na povijesno-geografske procese.

U sklopu kolegija analizira se opravdanost korištenja termina geoekologija i ekologija krajolika te se obrađuju i detektiraju uloge geografije u analizama ekosustava. Osnovna postavka geoekologije kao kolegija je istaknuti važnost geografskih istraživanja i znanja u gospodarenju krajolikom što nužno podrazumijeva geoekološko vrednovanje prostora. Rezultati istraživanja završavaju geoekološkim kartiranjem te daju geoekološku kartu kao zoran prikaz vrednovanog prostora. Posebna pozornost pridaje se gospodarenju zaštićenim područjima.

Sadržaj kolegija obuhvaća upoznavanje s problematikom broja hrvatskih otoka, definiranja otoka, a time i definiranja hrvatskog otočnog prostora. Posebna pozornost posvećena je prirodno-geografskoj osnovi razvoja hrvatskih otoka te društveno-gospodarskim procesima koji su u pojedinim povijesnim razdobljima uvjetovali nastanak i razvoj otočnih naselja te evoluciju specifičnog otočnogkrajolika. Zasebno su obrađeni pojedini aspekti gospodarskog razvoja otoka tijekom prošlosti i u suvremeno doba. Stanovništvo hrvatskih otoka, kao glavni nositelj razvoja tog prostora, zasebno je izdvojeno i analizirano, a posebna pozornost u demografskom aspektu razvoja otoka, posvećena je suvremenim problemima depopulacije i starenja otočnog stanovništva. Poradi boljeg razumijevanja otočnog prostora i problema s kojim se taj prostor suočava, u sklopu kolegija je predviđen i poludnevni obilazak jednog od zadarskih otoka. Kroz seminarske radove studenti će detaljnije obraditi pojedine teme vezane uz problematiku eksploatiranja prirodne osnove otočnog prostora ili pojedinih otočnih skupina, njihovog gospodarskog i demografskog razvoja te prometnog povezivanja.

Kolegij s geografskog stajališta razmatra i istražuje krajolik. Prvih nekoliko predavanja su teoretska osnova o krajoliku, njegovim posebnostima i pojedinim geografskim školama koje su najviše doprinijeli spoznajama o krajoliku. Također su obrađene krajoliku srodne teme kao okoliš i povijest okoliša, krajobrazna ekologija i promjene korištenja zemljišta. Potom se analiziraju glavne odrednice promjena u okolišu, korištenja zemljišta i razvoja krajolika u svijetu s naglaskom na područja Europe i Sredozemlja. Kronološki, radi se o razdoblju od prapovijesti do danas. Zasebno predavanje čini korištenje okoliša i razvoj krajolika na području Hrvatske. U okviru vježbe objašnjenje su različite metode analize krajolika i korištenja zemljišta koristeći arhivsku i suvremenu građu i GIS tehnologiju.

Cilj kolegija je upoznati studente s temeljima integralnog upravljanja obalnim područjima, programima i planovima putem kojih se provodi upravljanje obalnim područjima u svijetu i na Mediteranu, osposobiti ih za analizu prirodno-geografskih i društveno-geografskih resursa u obalnim područjima znanstveno

Cilj kolegija je upoznati studente s općom metodologijom znanstveno-istraživačkog rada, znanstveno-istraživačkim metodama, znanstveno-istraživačkim metodama u geografiji, osposobiti ih za samostalno istraživanje, interpretaciju i prezentaciju rezultata istraživanja.

Povijest istraživanja mora. Geologija mora: oceanski bazeni – strukture i evolucija; Dubokomorski sedimenti; Geomorfologija obala i dinamika obalnog mora; Fizika mora: valovi, struje, morske mijene; Cirkulacija svjetskog mora, Promjene morske razine; Osnove kemije mora: kemijski elementi i spojevi – distribucija i uloga, Osnove biologije mora: biocenoze - distribucija i uloga. Paleooceanografija. Resursi mora

Tijekom kolegija utvrditi će se hrvatski turistički prostorni  resursi, analizirati i  protumačiti različitosti u poslovanju pojedinih tutrističkih regija, primjeniti znanja o čimbenicima turizma na prostoru Hrvatske, kvantificirati turističko poslovanje pojedinih regija.