Ovaj kolegij sagledava književnost britanskog romantizma 19. stoljeća, pri čemu se bazira na poeziju i prozu. Prva polovica kolegija se fokusira na najznačajnije pjesnike britanskog romantizma, takozvanu veliku šestoricu: Williama Blakea, Williama Wordswortha, Samuela Taylora Coleridgea, Georgea Gordona Byrona, Percya Bysshea Shelleya te Johna Keatsa. Kolegij proučava poetiku navedenih pjesnika putem tri temeljna koncepta koji su formirali dominantni diskurs razdoblja britanskog romantizma: revolucije, prirode, te uzvišenog (the sublime). Nadalje, kolegij razmatra važnost političkih događaja poput Francuske revolucije, kampanje protiv ukidanja trgovine robljem, rata protiv Francuske, porasta industrijskog kapitalizma, reforme obrazovanja i suvremenih diskusija o religiji i vjeri. Druga polovica kolegija se fokusira na najznačajnije prozne tekstove britanskog romantizma te obrađuje pisce poput Waltera Scotta, Jane Austen, Mary Wollstonecraft i Mary Shelley. Time posebnu pozornost pridaje spisateljicama koje su, unutar konteksta književnosti britanskog romantizma, nerijetko zapostavljene. Također, kolegij će se osvrnuti na pojavu gotičkog žanra, analizirajući pritom utjecaj britanskog romantizma na njegov razvoj. Sukladno tome, druga polovica kolegija će proučavati koncepte spola, roda, seksualnosti i monstruoznosti. Zaključno, kolegij će se kontinuirano referirati na kulturne, društvene i političke kontekste koji su utjecali na razvoj književnosti britanskog romantizma te će crpiti inspiraciju iz različitih teorijskih pristupa (i njihovih odgovarajućih koncepata) kako bi potaknuo studente na kritičko iščitavanje prije spomenutih autora i autorica.
- Nositelj kolegija: Vesna Ukić
- Izvođač kolegija: Emilia Musap
Tijekom kolegija obrađuju se neka od temeljnih djela engleskog modernizma (J.Conrad: Heart of Darkness; D.H.Lawrence: Women in Love; V. Woolf: Mrs Dalloway; To the Lighthouse; J. Joyce: Ulysses; A. Huxley: Brave New World; G. Greene: The Power and the Glory). Tijekom kolegija posebna pozornost posvetit će se analizi modernističkih umjetničkih postupaka (npr. tehnika struje svijesti). Uz to, književna djela promatrat će se u odnosu na kulturno-povijesni kontekst (kritika imperijalizma, razvoj novih tehnologija, utjecaj psihoanalize itd.).
- Nositelj kolegija: Vesna Ukić
- Izvođač kolegija: Monika Šincek Bregović
Cilj ovog kolegija je pripremiti studente za samostalnu morfološku analizu riječi u engleskome jeziku. Studenti će upoznati temelje engleske morfologije, osnovne teorijske postavke o temeljnim morfološkim jedinicama, usvojiti pravila raznih načina tvorbe riječi u engleskome jeziku, steći uvid u povijesne i kontaktne utjecaje na englesku morfologiju te se upoznati sa suvremenim pristupima morfologiji. Metode koje se koriste pri izvođenju ovoga kolegija su: predavanje, seminar na kojemu se rješavaju zadaci iz gradiva s predavanja, seminarski rad s temom iz morfologije engleskoga jezika, iščitavanje dopunske literature iz odabranih nastavnih jedinica i uporaba jezičnih korpusa.
- Nositelj kolegija: Ivo Fabijanić
- Izvođač kolegija: Frane Malenica
Na kolegiju se radi na razvijanju jezičnih vještina studenata na razini C1-C2. Studenti unapređuju govorne vještine potrebne u interaktivnoj komunikaciji te se putem audiovizualnih materijala upoznaju s kulturnim i društvenim normama anglofonih zemalja. Također, osposobljavaju se za izražavanje osobnih stavova i diskusije o različitom spektru tema. Studente se potiče da argumentirano i kritički izražavaju svoje mišljenje. Nadalje, teži se postizanju visokih standarda u vještinama čitanja i akademskog pisanja. Obogaćivanje vokabulara uključuje proučavanje fraznih glagola, idioma i kolokacija s ciljem napredovanja ka boljoj pisanoj i govornoj komunikaciji. Smještanjem gramatičkih struktura u kompleksnu cjelinu gramatičkog sustava postupno se nadograđuje gramatička kompetencija i studenti dobivaju uvid u funkcioniranje engleskoga jezika. Studenti restrukturiraju svoje znanje rješavanjem težih vježbi i prijevoda. Pojačano se radi na savladavanju osnovnih gramatičkih struktura i njihovoj sistematizaciji i klasifikaciji u jednom detaljnijem pregledu. Konačno, razvijanjem strategija učenja studente se osposobljava za samostalan rad.
- Nositelj kolegija: Emilija Mustapić Malenica
Dovođenjem u pitanje promatranje popularne kulture kao isključivo «zabavu» kolegij nudi uvod u niz različitih analitičkih pristupa (kulturnih teorija) čije razumijevanje i primjena uvelike doprinosi shvaćanju kompleksnosti pojedinih društvenih i kulturnih fenomena. Analizom različitih primjera kolegij namjerava istražiti i odgovoriti na pitanja što je to popularna kultura, koja su razgraničenja između «popularne» i «visoke kulture», te kako se popularna kultura «konzumira». Uz ponuđene kulturne teorije, te u nastojanju što sveobuhvatnije analize utjecaja popularne kulture koji nadilazi «jednostavne potrošačke okvire», kolegij se fokusira na niz različitih medija i žanrova.
- Nositelj kolegija: Marko Lukić
- Izvođač kolegija: Zlatko Bukač
Prikupljanje jezičnih podataka i provođenje istraživanja čine jednu od glavnih karakteristika lingvistike kao empirijske znanosti. Kvantitativni se jezični podaci koriste pri istraživanju značajki engleskog (ali i drugih) jezika u sklopu svih lingvističkih razina i grana – fonologije, morfologije, sintakse, semantike, frazeologije, leksikologije, psiholingvistike, sociolingvistike itd. Cilj ovog kolegija jest predstaviti neke od osnovnih i najčešće korištenih kvantitativnih metoda za prikupljanje jezičnih podataka vezanih uz engleski jezik. U sklopu ovog kolegija studenti će naučiti prepoznati glavne odlike empirijskih metoda u lingvističkim istraživanjima, prepoznati i razlikovati različite vrste varijabli koje se koriste pri osmišljavanju nekog istraživanja, naučiti kako formulirati hipoteze i istraživačka pitanja, kako osmisliti nacrt i uzorak koji će koristiti u istraživanju, kako prikupljati podatke putem jezičnih korpusa, anketa i upitnika, te se upoznati s etičkim pitanjima i drugim problemima koji se javljaju unutar empirijskih istraživanja. U sklopu seminara, studenti će na primjerima objavljenih znanstvenih radova naučiti kako prepoznati spomenute dijelove znanstvenih istraživanja, te prepoznati prednosti i mane pojedinih istraživanja i pojedinih metoda prikupljanja podataka. Za potrebe ovog kolegija studenti trebaju osmisliti i provesti vlastito istraživanje u sklopu kojeg će koristiti neke od metoda naučenih na ovom kolegiju te će u sklopu rasprava na kolegiju obrazložiti odabir teme, nacrta istraživanja i korištenih metoda te će iznijeti kratak pregled rezultata svog istraživanja.
- Nositelj kolegija: Ivo Fabijanić
- Izvođač kolegija: Frane Malenica
- Nositelj kolegija: Rajko Petković