Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim pojmovima i odnosima koji se javljaju unutar cijeloga niza značenjskih pojavnosti. Također, studenti se upoznaju s tradicionalnim i suvremenim teorijskim okvirima pomoću kojih se te pojavnosti tumače. Značenjska pitanja se obrađuju na razini leksema te na paradigmatskoj i sintagmatskoj razini.
Studenti se upoznaju s temeljnim značenjskim pojavnostima kroz iščitavanje relevantne literature vezane uz pojedino tematsko područje, te samostalno identificiraju, tumače i analiziraju iste pojavnosti na temelju odabranih tekstova.

Na kolegiju se radi na razvijanju jezičnih vještina studenata na jezičnoj razini C1/C2. Sukladno tome, studenti razvijaju govorne vještine potrebne u interaktivnoj komunikaciji te se upoznaju s kulturnim normama govora i ponašanja anglofonih zemalja. Također, studenti se osposobljavaju za opisivanje i izražavanje osobnih stavova prema vizualnim uzorcima te za diskusiju na zadane teme i probleme kao i objašnjavanja, zaključivanja i razvijanje diskusije. Studente se potiče da izražavaju svoje mišljenje i razvijaju kritičko razmišljanje. Nadalje, teži se postizanju visokih standarda vještina čitanja i akademskog pisanja. Obogaćuje se vokabular čitanjem različitih tekstova i dolazi se do spoznaja o raznim vidovima kulturnog i društvenog života anglofonih zemalja. Obogaćivanje vokabulara također uključuje proučavanje idioma, fraznih glagola i kolokacija s ciljem napredovanja ka boljoj pisanoj i govornoj komunikaciji. Studenti prevode kraće tekstove iz različitih područja pri čemu  usvajaju neke osnovne principe prevođenja. Odabir odgovarajuće gramatičke strukture i leksika vrlo su značajne komponente prijevodne kompetencije, kao što je to i tekstualna kompetencija koja uključuje i osjećaj za uočavanje razlika u registru te osjećaj za prirodnost. Također, razvijaju se strategije učenja i osposobljavanje za samostalan rad.

U ovom kolegiju istražujemo nove trendove kako čitamo i pišemo u eri globalizacije. Novi vidovi komunikacije, internet i globalno tržište mijenja kako vidimo i kako pripovijedamo o našoj poziciji u svijetu. Američki roman je posebno značajan u tom kontekstu jer često uspostavlja transnacionalni književni kanon. Baveći se svježim inovacijama u američkoj fikciji od 1960.-tih, ujedno i propitujemo šire kulturološke značajke identiteta, nacije, roda, hibridnosti, rase, multikulturalizma, paranoje, posthumanog …. Postavljamo pitanje u kojoj mjeri američka fikcija utječe na ostatak svijeta, metropola na periferiju i obrnuto, imajući u vidu veliki broj poznatih autora, ali i onih koji tek dolaze: Thomas Pynchon, Don DeLillo, Paul Auster, ….

Proučavanje Shakespeareovog pravopisa, izgovora, gramatike i vokabulara, te prevođenje tekstova na hrvatski, odnosno moderni engleski jezik.