Kolegij daje uvid u: područje/-a unutar lingvistike u kojem frazeologija nalazi svoje teoretske temelje i praktičnu primjenu; u osnovne karakteristike frazeoloških jedinica i njihovu klasifikaciju; u njihove karakteristike i potencijale u stvaranju teksta i s frazemima kao sastavnim elementima teksta; u razumijevanju konteksta i njegove interpretacije uz pomoć frazeoloških jedinica; u funkcije koje u jeziku imaju frazeološke jedinice; u osnovne postupke i tehnike prevođenja frazeoloških jedinica s materinskoga na strani jezik i/ili sa stranoga na materinski jezik te s frazeološkim jedinicama drugih područja u kojima je Engleski standardni jezik (npr. Američki engleski).
- Nositelj kolegija: Ivo Fabijanić
Temeljni cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima te teorijskim i metodološkim okvirima koji se javljaju i rabe u istraživanjima jezične politike i jezičnoga planiranja. U takvim okvirima jezik se posmatra ne samo kao oblik ljudskoga djelovanja, već prvenstveno kao predmet takvoga djelovanja. Sukladno tome, ciljevi kolegija se odnose na osposobljavanje studenata za kritičko razmišljanje spram relevantnih teorijskih okvira i metodoloških postupaka, ali i niza područja ljudskoga djelovanja unutar kojih se manifestiraju jezične politike i jezična planiranja. Problematika koja se odnosi na istraživanja jezičnih politika i jezičnoga planiranja uključuje pitanja nacionalnosti, nacionalizma, nacionalnih jezika, službenih jezika, statusa manjinskih zajednica i njihovih jezika te ugroženih jezika. Pri tome se osobita pozornost posvećuje kontekstualiziranju navedenih aspekata u sklopu globalizacijskih procesa. Nadalje, cilj je kolegija osposobljavanje studenata za kritičko razmišljanje spram pojavnosti jezičnih politika i jezičnoga planiranja u obrazovnom kontekstu, medijima i ostalim javnim, ali i privatnim prostorima. Slučajevi koji ilustriraju određenu problematiku su različiti, ali se prvenstveno odnose na analizu jezičnih politika i jezičnoga planiranja u višejezičnim, dominantno-anglofonim kontekstima. Na taj se način omogućuje jasnije sagledavanje jezika kao predmeta ljudskoga djelovanja sa svih relevantnih aspekata djelovanja unutar određene zajednice, ali i šire.
S obzirom na navedene ciljeve i strukturu kolegija, studenti imaju obvezu izrade seminarskoga rada na temu vezanu za određenu jezičnu politiku i određeni aspekt jezičnoga planiranja. Cilj seminarskog rada je usvajanje i uvježbavanje vještina potrebnih za pisanje seminarskih radova, ali i samostalna razrada određene problematike kroz kritičko promišljanje i primjenu znanstvenog okvira.
- Nositelj kolegija: Sanja Škifić
S obzirom na činjenicu da je naracija dominantan tip organiziranja filmova, kolegij će obratiti posebnu pozornost klasičnom holivudskom narativnom stilu, koji je podloga za razumijevanje američke kinematografije u cjelini. Zbog iznimne važnosti i utjecajnosti američke kinematografije na svjetski film, može se reći da je klasični holivudski stil najutjecajniji oblik naracije u filmskoj povijesti. Kolegij će obraditi ključne odlike klasičnog holivudskog filma: žanrovsku određenost, sistem zvijezda, kontinuiranu montažu, racionalno usmjerenog glavnog protagonista, nevidljivu režiju, osjećaj dovršenosti, jasnu komercijalnu usmjerenost filmova. Oslanjajući se na lik i priču kao ključne sastavnice filmova, holivudski film paradigmatski je primjer iznimne unutarnje koherencije i psihološke korespondentnosti s očekivanjima gledatelja.
U sklopu seminarskog dijela, obrađivat će se teme usko povezane sa sadržajem kolegija.- Nositelj kolegija: Rajko Petković
Kolegij daje uvid u: povijest bavljenja istraživanjima jezičnih dodira; vrste jezičnih dodira; osnovne karakteristike jezičnoga posuđivanja; osnovne postavke i karakteristike bilingvizma; u karakteristične pojave prilikom integracije transferonima (kontaktema, posuđenica) na različitim jezičnim razinama (ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj) te u osnovna teorijska i praktična rješenja i pristupe proučavanju jezičnih dodira (ponajviše) na primjerima kontakata engleskoga i hrvatskog jezika.
- Nositelj kolegija: Ivo Fabijanić
Kolegij daje uvid u: područje/-a unutar lingvistike u kojem leksikologija nalazi svoje teoretske temelje i praktičnu primjenu; u osnovne karakteristike engleskoga leksika, povijesni razvoj i strukturu prema povijesnim utjecajima drugih jezika na engleski leksikon; u osnovnu podjelu riječi na leksičke i gramatičke; u osnovne morfološke karakteristike riječi i njihovu podjelu prema tim karakteristikama; vrste značenja morfema od kojih se tvore riječi; u osnove semantike i semiotike (denotacija, konotacija, jezični znak); u funkcionalno/ kontekstualno značenje; u aspekte leksičkoga značenja i različite rezultate promjene značenja riječi; u tvorbu riječi, tvorbene vrste u suvremenom engleskom jeziku te njihovim karakteristikama i elementima; u osnove pristupa proučavanja mentalnoga leksikona i konceptualnih metafora.
- Nositelj kolegija: Ivo Fabijanić
- Nositelj kolegija: Anna Martinović
Literary studies, cultural studies, anthropology and sociology have increasingly claimed cultural centrality of narrative. Stories, the argument goes, are the main way we make sense of things. There is a basic human drive to hear and tell, and today mostly to see stories (from Hollywood as a global dream factory to downloaded films on small computer screens or the streaming platforms like HBO, or NETFLIX). Through different examples from variety of films and texts this course will investigate the role of cultural production that shapes our stories, or, what we consider reality. This year we will focus on utopias and dystopias.
Priča, pripovijedanje, pripovijest oduvijek je bila važna za razumijevanje pojedinca i društva. Prema poststrukturalističkim teorijama prava zbilja jeste nedohvatna, kaotična, te nam jedino dolazi putem jezika i pripovijedanja, tj. nastaje i opstoji kao pripovjedna ustrojena struktura svijesti. U uvodu kolegija bavit ćemo se prošlim i sadašnjim teorijama narativa, od strukturalizma pa sve do dekonstrukcije i raznih poststrukturalističkih strujanja. Narativ koji danas dominira je više u vizualnoj formi, pa ćemo zato posebnu pažnju posvetiti odnosu između naracije i filma, tj. filmskom narativu. Film i književnost, iako različite forme izražavanja, su neprestano u odnosu. U samim počecima književnost je utjecala na razvoj filmskih narativa, ali isto tako u raznim modernističkim i avangardnim pravcima vidljiv je utjecaj filma na književnost. Tako naracija u filmu potiče iznova propitivanja prostora, vremena, motrišta, ali i pitanja perspektive i filmske publike, koje se iznova interpretiraju sukladno raznim teorijama i društvenim mijenama.
Ove godine fokusirat ćemo se na utopijske i distopijske priče.
- Nositelj kolegija: Mario Vrbancic
- Nositelj kolegija: Marko Lukić
- Nositelj kolegija: Marta HUBER
- Nositelj kolegija: Tomislav Kuzmanović
Grad je kao mjesto (setting) i tema u britanskoj
književnosti zaživio nakon industrijske revolucije, a mnogi kritičari povezuju razvoj
modernog metropolisa, njegove konstantne promijene i izazove života u urbanom
prostoru upravo s nastankom novog žanra - romana. Također, snažan kontrast koji
se stvorio između književnih prikaza tobože iskvarenog grada, osobito Londona,
s jedne, i idealiziranog nepatvorenog iskustva života na selu s druge strane
(the city vs the country), bio je prisutan u prozi i poeziji gotovo dva
stoljeća, da bi se tek tijekom 20.st. počeo kritički preispitivati. Cilj je
ovog kolegija proučavati prikaze urbanog (i suburbanog) u britanskoj
književnosti s kraja osamdesetih godina 20.st. naovamo, u periodu kad se Velika
Britanija počela transformirati u multikulturalno društvo. Kolegij će se
fokusirati na načine na koje suvremeni autori i autorice artikuliraju iskustvo
života u gradu (osjet urbanog prostora), kako na individualnoj tako i na
kolektivnoj razini. (Sub)urbano u suvremenoj britanskoj književnosti analizirat
će se u kontekstu osobnog/privatnog, društvenog, kulturnog i političkog, te kao
sjecište neprestanog ispreplitanja rečenih iskustava. Odabrani tekstovi će se
čitati iz perspektive relevantnih kritičkih teorija (cultural studies, feminist
studies, postcolonial studies, urban literary studies, itd.), s posebnim
naglaskom na vezi između grada imultikulturalnosti (“the city as the melting pot“)
u tekstovima suvremenih britanskih autora i autorica.
- Nositelj kolegija: Vesna Ukić
Cilj
kolegija je usvajanje visokih standarda u svim vještinama (jezična razina C2).
Dakle, studenti razvijaju vještinu čitanja čitanjem različitih tekstova.
Vještina pisanja se razvija pisanjem sažetaka, eseja, itd. Usavršavaju se
govorne vještine, a studente se potiče na kritičko razmišljanje. Osim toga,
cilj kolegija je i obogaćivanje
vokabulara (idiomi, kolokacije, frazni glagoli) te razvijanje prijevodne
kompetencije. Kroz vježbe prevođenja studenti ponavljaju i koriste složenije
gramatičke strukture.
- Nositelj kolegija: Katarina Ćurković Denona
|
Cilj kolegija je usvajanje visokih standarda u svim vještinama (jezična razina C2). Dakle, studenti razvijaju vještinu čitanja čitanjem različitih tekstova. Vještina pisanja se razvija pisanjem sažetaka, eseja, itd. Usavršavaju se govorne vještine, a studente se potiče na kritičko razmišljanje. Osim toga, cilj kolegija je i obogaćivanje vokabulara (idiomi, kolokacije, frazni glagoli) te razvijanje prijevodne kompetencije. Kroz vježbe prevođenja studenti ponavljaju i koriste složenije gramatičke strukture. |
- Nositelj kolegija: Cathy-Theresa Kolega
- Nositelj kolegija: Anna Martinović