Kolegij se sastoji od uvodnog i glavnog dijela. Uvodni dio obuhvaća sljedeće tematske cjeline: kronologiju grčke civilizacije do pojave kršćanstva, terminologiju (objašnjenje naziva klasika, arhaika, helenizam, stil, stilska epoha, itd.), razvoj arheoloških istraživanja, povijesna vrela za proučavanje grčke civilizacije (Plinije Stariji, Pauzanija i dr.). Glavni dio kolegija kronološki obrađuje najvažnija stilska razdoblja i aspekte grčke civilizacije: Grčku od mikenske do arhajske epohe (dolazak Dorana, otkriće pisma i razvoj književnosti, geometrijska umjetnost, drveno graditeljstvo, velika kolonizacija), arhajsku epohu ili početak prave grčke kulture (orijentalni utjecaji, razvoj keramičkog slikarstva, prijelaz s drvenog na kameno graditeljstvo te pojava dorskog i jonskog stila, pojava monumentalne kamene skulpture), klasičnu epohu (strogi, visoki, bogati i zreli stil u skulpturi, razvoj crvenofiguralnog stila, atenska akropola, mješanje dorskog i jonskog stila, pojava korintskog stila, jonska renesansa, literarni zapisi o zidnom slikarstvu) i helenizam (nastanak i podjela Aleksandrova carstva, nova kulturna žarišta, karakteristike helenističke arhitekture, pergamska akropola, stilovi u skulpturi, pojava individualizirajućeg portreta, itd.).
- Nositelj kolegija: Dražen Maršić
Kolegij obrađuje osnovne teme iz antičke arheologije time pružajući temelj boljem razumijevanju specijalističkih kolegija iz narednih semestara. Uvodni dio obuhvaća prikaz vremena i prostora kojim se kolegij bavi (Mediteran u antičko doba) te obrađuje osnovne pojmove vezane uz njega (npr. antika, klasična arheologija i dr.). Važan segment kolegija predstavlja i prikaz svih vrsta izvora iz kojih se crpe podatci za razumijevanje antičkog društva, a to su prije svega pisani izvori te raznovrsni arheološki nalazi. Središnji dio kolegija odnosit će se na prikaz povijesnih, teritorijalnih, društvenih, religijskih, ekonomskih, umjetničkih i inih segmenata velikih antičkih civilizacija na Mediteranu (Feničana, Grka, Etruščana i Rimljana) s tim da će se najveća pažnja pokloniti grčkoj i rimskoj civilizaciji koje su na našim prostorima ostavile najviše traga i čija će arheološka ostavština u svakom trenutku biti obrađivana kao reprezentativni model za razumijevanje procesa grčke kolonizacije i rimske kolonizacije/romanizacije istočnog Jadrana.
Poseban dio kolegija sadržava i prikaz razvoja antičke arheologije u Hrvatskoj te najvažnijih institucija, znanstvenika i publikacija čije su aktivnosti bile vezane uz njezin razvoj.
- Nositelj kolegija: Ivana Jadrić-Kučan
Kolegij je namijenjen studentima koji tek započinju studij arheologije, a osmišljen je s ciljem čim kvalitetnije pripreme studenata za praktičnu terensku nastavu koja ih očekuje tijekom mjeseca svibnja. Tijekom svakog arheološkog istraživanja prikuplja se određena, veća ili manja količina pokretne arheološke građe koju je potrebno obraditi na odgovarajući način. U tome smislu posao može započeti već tijekom samoga istraživanja, ali se u većini slučajeva nastavlja nakon što je istraživanje već privedeno kraju. Veliko značenje inventiranja arehološke građe za nastavak znanstvenog i muzeološkog rada pojašnjava se studentima putem predavanja, a sam proces inventarizacije studenti upoznaju putem vježbi.
- Nositelj kolegija: Irena Radić Rossi
- Izvođač kolegija: Katarina Batur
Predmet tematizira: rimska osvajanja srednjeg Podunavlja, proces romanizacije, povijesne literarne izvore, epigrafsku građu, arheološka svjedočanstva, vojne formacije, organizaciju limesa, administrativni ustroj, urbana središta, topografiju, komunikacije, stanovništvo, gospodarstvo, duhovnu kulturu, propast rimske vojske.
- Nositelj kolegija: Mato Ilkić
Pod utjecajem helenističke kulture i poglavito rimske civilizacije na istočnom Jadranu i njegovom limitrofnom prostoru zbivale su se tijekom antike snažne političke, društvene i kulturološke promjene. Ilirik, kasnije postupno razdvojen na Histriju i provinciju Dalmaciju i Panoniju, bio je čvrsto sjedinjenjem u rimski državno-pravni, fiskalni i gospodarski okvir. Prihvaćanjem rimskih životnih obrazaca stanovništvo kreira novi "rimski"identitet, koji se jasno očituje u prihvaćanju latinskog jezika i pisma, rimskoga prava, institucija, urbanizma, arhitekture, religije i kulta, umjetnosti i drugih civilizacijskih normi življenja. Nove tehnologije, promet i trgovina potakli su snažan gospodarski razvoj. Izgradnjom gradova, luka, cesta i drugih infrastrukturnih objekata, također centurijacijom agera i gradnjom objekata gospodarsko-ladanjskog karaktera na teritoriju, trajno se promijenio kulturni krajolik. Razvojem kršćanstva nastale su nove duhovne vrijednosti, koje se reflektiraju u crkvenoj ranokršćanskoj arhitekturi, umjetnosti, epigrafiji i dr.
- Nositelj kolegija: Miroslav Glavičić
- Nositelj kolegija: Igor Borzić
Program obuhvaća glavne socijalne procese, razvoj društvenog uređenja i vladarskih ustrojstava (kraljevstvo, republika, principat i dominat). Pojašnjavaju se pojmovi poput: regnum, res publica, ager Romanus, coloniae, municipii, socii, civitates foederate, Italia, provinciae, optimates, populares, principatus, pax Romana, exercitus, bellum, damnatio memoriae, religio, dominatus, consilium principis). Rimsko društvo je raslojeno na slobodne i neslobodne, na niz hijerarhijski postavljenih redova, na brojne interesne grupacije, religijska i strukovna udruženja. Osobito je važan cursus honorum senatora i vitezova zbog moći, ovlasti i utjecaja kojima su ti redovi gradili povijest Rima.
Pregledno se izlažu osnovni pojmovi rimskog prava; razvoj rimskog ustava od običajnog prava, preko Zakonika dvanaest tabli do Justinijanove kodifikacije; zakonodavno djelovanje narodnih skupština, pretora i drugih magistrata, senata i careva; Opisuju se tijela središnje, provincijalne i municipalne vlasti i uprave, njihov postanak, izbor, ovlasti i djelokrug; sudstvo i financije.
Sažeto se opisuje početak uporabe novca kod Rimljana; težinske mjere i novčane vrijednosti. Kovanje u republikanskom periodu; uloga Senata i monetarnih kvatuorvira; as, sestertius, denarius, aureus. Emitiranje pod carskom ingerencijom. Disperzija kovnica izvan Rome; inflacija cijena i devalvacija; uvođenje antoninijana. Dioklecijanove novčano-financijske reforme (novi monetarni standardi, maksimacija cijena); «barbarizacija kasnoantičkog novca».
Vojska u doba republike. Odnos cenzitivnog poretka i mjesta u postrojbi. Legije i savezničke ale. Konzuli, legati, centurioni. Promjene od Gaja Marija do Augusta: uvođenje kohorte kao osnovne taktičke postrojbe umjesto manipula, profesionalizacija, vojnička blagajna, stalnost postrojbi. Carski exercitus. Legije, augzilijarne postrojbe, pretorske kohorte, vigile i urbane kohorte, flote; logori; dnevni vojnički život; oprema i naoružanje; opsjedanje; limes. Zapovjedna struktura; mogućnost napredovanja u više društvene slojeve; regionalno načelo služenja vojske; razdvajanje civilne i vojničke karijere; rast zapovjedne uloge vitezova. Kasnoantičke promjene: tvornice oružja i opreme, poljske vojske i granične postrojbe; nova zapovjedna struktura; barbarizacija.
Rimska religija. Politeizam, eklekticizam; grčki i etruščanski utjecaji; uloga Senata i sibilinskih sacerdota u uvođenju kultova. Svećenički kolegiji, kultna mjesta, obredi, votivni spomenici, kalendar. Rimska klasična religija (kult Kapitolijske trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom životu, koncept duše) i štovanje carske osobe; mitraizam; autohtoni, metroački i drugi maloazijski i orijentalni kultovi, egipatska božanstva u Rimu. Ikonografija bogova. Privatni i javni obredi; fatum i soterija; sinkretizam, monoteističke silnice. Propast poganstva i kristijanizacija rimskog svijeta.
Cilj predmeta je predočiti stratifikaciju rimskog društva, razvoj i djelovanje glavnih institucija i tijela, kao i pojasniti temeljne društvene procese koji su se odvijali tijekom milenijske rimske povijesti. Tako bi studenti usvojili odgovarajuću terminologiju i stekli osnovna znanja o strukturama, čime bi bilo olakšano praćenje nastave i razumijevanje predmeta antičke arheologije (Latinskog jezika, Klasične, Rimsko-provincijalne i Starokršćanske arheologije, Epigrafike i Numizmatike).
- Nositelj kolegija: Željko Miletić
Kolegij donosi opći pregled neolitika kao posebnog razdoblja prapovijesti, s obzirom na posebnosti u njegovom sadržaju i arheološkoj građi prema drugim prapovijesnim razdobljima, kroz sljedeće tematske cjeline:
I. tematska cjelina: pojam i sadržaj neolitika, proces neolitizacije, s periodizacijom, kronologijom i teritorijalno-kulturnom podjelom;
II. tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura Bliskog istoka;
III tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura Egejskog područja;
IV tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura jugoistočne Europe;
V tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura podunavsko-panonskog područja;
VI tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura jadranskog područja.
- Nositelj kolegija: Dario Vujević
- Izvođač kolegija: Kristina Horvat