Antički brodolomi i plovidbene rute na istočnoj obali Jadrana

Kolegij tematizira spoznaje o potonulim brodovima i njihovim lokacijama, važnim čimbenicima za utvrđivanje plovidbene rute duž hrvatske obale. Također, kolegij obuhvaća i druge čimbenike koji su važni za poznavanje plovnih puteva u antici: vrste i veličine plovila, konstrukcijske karakteristike brodova, obalna konfiguracija, hidrološki i klimatski uvjeti koji su omogućavali plovidbu, prirodna i umjetna stajališta, odnosno sidrišta, zakloništa od nepovoljnih vremenskih situacija, režim plovidbe, položaji luka, svetišta itd. Nadalje, za poznavanje plovidbene rute u kasnoj antici, osim pozicija potonulih brodova i položaja luka iz toga razdoblja, kolegij tematizira i fortifikacijske sustave koji su služili za osiguravanje plovidbe, te ranokršćanske objekte uz pojedina stajališta brodova.

Eneolitik Bliskog istoka i jugoistočne Europe

Kolegij donosi opći pregled eneolitika kao posebnog razdoblja prapovijesti, s obzirom na posebnosti u njegovom sadržaju i arheološkoj građi prema drugim prapovijesnim razdobljima, kroz sljedeće tematske cjeline:
I. tematska cjelina: pojam i sadržaj eneolitika, s periodizacijom, kronologijom i teritorijalno-kulturnom podjelom;   
II. tematska cjelina: pregled razvoja rudarstva, prerade bakra i upotrebe bakrenih predmeta s tipologijom bakrenih predmeta;
III. tematska cjelina: Indoeuropljani, arheološki aspekti procesa indoeuropeizacije, pregled  indoeuropskih  pojava  u  materijalnoj  i  duhovnoj  kulturi  eneolitičkih zajednica;
IV. tematska cjelina: pregled eneolitičkih kultura na panonsko-podunavskom području;  
V. tematska cjelina: pregled eneolitičkih kultura u jugoistočnoj Europi

Brončano doba Europe

Kolegij donosi pregled odabranih tema i problema koji su bitni za uvid u osnove značajke brončanog doba Europe. Odabrane teme tiču se problematike osnovnih europskih kulturnih krugova, kao što su: kontinent (Srednja Europa, Sjever, Karpatska kotlina), Sredozemlje (Apeninski poluotok, Jadran.

Krugovi i pojedinačne kulture analiziraju se u međusobnom odnosu, a po potrebi i s izvaneuropskim svijetom: anatolsko-stepskim prostorima. Odabrane teme trebaju pridonijeti, u sklopu arheoloških mogućnosti, interpretaciji „Slike svijeta“ brončanog doba Europe. 


Etruščanska civilizacija

U uvodnom se dijelu kolegija obrađuje zemljopisni položaj Apeninskog poluotoka na Sredozemnom moru i njegov odnos prema ostalim dijelovima starog svijeta. Zatim se sumarno obrađuje slijed brončanodobnih kultura na prostoru sjeverne Italije, Apenina, na Sardiniji i Siciliji. Podrobnije se obrađuje nastanak, širenje i karakter najvažnije kulture starijeg željeznog doba na tlu Italije – vilanovske kulture - koja se ima smatrati pretečom Etruščanske civilizacije. Sljedeći i opsegom najveći dio kolegija je obrada Etruščanske civilizacije koja se formirala na područuju Toskane i proširila na podalpsko područje, na sjeveru poluotoka, te na Kampaniju na jugu. Obrađuju se sljedeća poglavlja: povijest i kronologija Etruščanske c., topografija Etrurije, pitanje jezika i podrijetla/etnogeneze, hramska arhitektura, grobnice i grobno slikarstvo, kiparstvo, arhitektonske dekoracija, sitna umjetnost, religija, urbanizam. Posebna se pažnja posvećuje međusobnom pretapanju etruščanske i rimske civilizacije.

Rimska vojska u Iliriku

Cilj je studentima predočiti vojnu povijest alpsko-podunavsko-jadranskog prostora od kraja 3. st. pr. Kr. do kraja antike kroz analizu povijesno-arheoloških izvora; objasniti ustrojstvo vojske u Iliriku i njene aktivnosti; rekonstruirati dnevni život vojnika; naučiti ih prepoznavati spomenike vezane uz vojsku (arhitektonske ostatke, nadgrobne spomenike, oružje, opremu i dr.); prikazati na koji je način autohtono stanovništvo  asimilirano u rimski svijet i transformaciju prostora u rimsku državu.

Tečaj crtanja

Izvode se vježbe u kojima studenti dokumentiraju simulirane arheološke strukture u zadanim mjerilima. Prvi sati tečaja upoznaju studente s osnovnim principima nacrtne dokumentacije, crtaju se neke osnovne strukture, dok se u narednim terminima dokumentiraju sve složenije strukture.