Arheologija seobe naroda

Osnovna tipološka i tehnološka obilježja kasnoantičke materijalne kulture, poglavito nakita: tehnike izrade, radionice i nosioci. Problemi etničkih struktura u kasnoantičkim provincijama na području Ilirika, te njihov odraz u grobnoj ostavštini s posebnim obzirom na autohtoni etnikon. Osnovna tipološka i tehnološka obilježja materijalne kulture Huna, Istočnih Gota, Gepida i Langobarda. Povijest Huna, Istočnih Gota, Gepida i Langobarda.Osnovni podaci o povijesti i materijalnoj kulturi
Avara

Muzeologija

Kolegij upoznaje studente s definicijom muzeja, muzejskog predmeta, muzeologije, muzeografije i ostalih pojmova nužnih za razumijevanje današnje organizacije i funkcije muzejskih ustanova. Studentima se putem predavanja i terenskih obilazaka objašnjava struktura muzejskog prostora, sastav muzejskog osoblja, vrste izložbi koje se u muzeju priređuju, te proces inventiranja i katalogiziranja muzejske građe. Kolegij također obrađuje nastanak i povijesni razvoj muzeja. Njime se upoznaje studente s osnovnim principima i načelima muzeologije kao znanstvene discipline informacijskih znanosti, te muzeografije kao njezinoga praktičnog dijela. Obilaskom muzejskih ustanova, od općih prema usko specijaliziranima, te organiziranom muzejskom praksom nastoji se kod studenata stvoriti jasna predodžba organizacije muzeja te sadržaja svakodnevnoga posla kustosa i ostalih muzejskih djelatnika.

Arheologija rimske Italije

Latinski jezik I.

Postanak i razvoj latinskog jezika, pismo, dioba glasova, izgovor (klasični i tradicionalni), naglasak, glasovne promjene. Vrste riječi. Imenice: deklinacije (prva ili a-deklinacija, druga ili o-deklinacija, treća deklinacija: konsonantske osnove i osnove na –i, četvrta ili u-deklinacija, peta ili e-deklinacija), deklinacija grčkih imenica, osobitosti u deklinacijama. Pridjevi: deklinacija i komparacija. Glagoli: konjugacije, prezentska osnova. Čitanje, analiza i prevođenje Cezarova Galskog rata (1. knjiga).

Romanizacija antičkog Ilirika

Romanizacija, uzroci i načini njenog provođenja. Integracija Ilirika u rimski svijet. Organizacija i razvoj sustava uprave u provincijama. Gradska uprava i predrimske retencije u municipalnoj organizaciji autohtonih zajednica; značenje naslova princeps i praepositus. Sudstvo i financije. Teritorijalna organizacija autohtonih zajednica u rimsko doba. Limitacija agera. Razvoj rimske agrarne i manufakturne proizvodnje. Primjena shema rimsko-helenističke kastrametacije u urbanističkoj rekonstrukciji domaćih naselja i kod osnivanja novih (osobito na primjerima Pole, Emone, Akve Jasa, Karnunta, Akvinka, Sirmija, Senije, Jadera, Aserije, Burnuma, Salone, Narone i Dokleje). Nove građevinske tehnike. Municipalizacija provincija, stjecanje civilnog statusa, uvođenje rimskog onomastika. Latinski jezik i latinično pismo na natpisima. Munificijencije, počasni i javni natpisi, vojničke diplome, nadgrobni i votivni spomenici. Prodor rimske religije u autohtone sredine u prvim stoljećima Carstva.
Cilj je studentima predočiti romanizaciju podunavsko jadranskog prostora od kraja 1. st. pr. Kr. do severskog perioda, kroz analizu povijesno-arheoloških izvora; objasniti procese romanizacije, akulturacije i municipalizacije, mehanizme i institucije kojima se provode; prikazati na koji je način autohtono stanovništvo postalo rimskim građanima, prihvatilo religiju i običaje rimske države. Osim usvajanja navedenih znanja cilj je razviti u studenta vještinu rada s povijesno arheološkim izvorima, naučiti ih primjeni osnovnih istraživačkih metoda i upotrebi kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji.