Ranosrednjovjekovna slavenska arheologija JI i srednje Europe

Predmet se bavi upoznavanjem temeljnih arheoloških svjedočanstava u svezi s genezom, tj. oblikovanjem slavenskog identiteta, povijesnim vrelima o ranim Slavenima, ekspanzijom i asimilacijom Slavena, konsolidacijom i društvenim promjenama, dnevnim životom (nastambe, naselja, gradišta, materijalna kultura), društvenim ustrojem, ratovanjem, proizvodnjom i razmjenom, ritusom pokopavanja, poganskom ideologijom, oblikovanjem država zapadnih, istočnih i južnih Slavena. Predmet obrade su arheološka istraživanja posebice na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske, odnosno općenito na srednje, jugoistočne i istočne Europe. Posebna pozornost dana je upoznavanju glavnih slavenskih središta u Velikoj Moravskoj, Transdanubiji, međuriječju Drave, Dunava i Save, odnosno na području ranosrednjovjekovne kneževine Hrvata.

Graditeljstvo i urbanizam antičkog ilirika

Predmetom je obuhvaćen prostor sjeveroistočne Italije i rimskih provincija Dalmacije, Panonije i Norika. Kronološki počinje s grčkom kolonizacijom srednjeg Jadrana, glavnina teme vezana je uz rimsku penetraciju i dominaciju, a završava s početkom snažne kristijanizacije u IV. st., što znači da o starokršćanskim spomenicima uglavnom neće biti riječi. Grčki gradovi uveli su urbanistička načela i uveli graditeljske inovacije –gradsko planiranje, snažne fortifikacije, javne zgrade, odnos akropola/agora, katastarsku podjelu zemljišta, nekropole, kvalitetnu obradu kamena, žbuku, nove arhitektonske elemente - što je sve znatno utjecalo na izgled ilirskih naselja (Ošanići, Varvaria, Narona).
Prati se zamah rimske urbanizacije, koji na istočnoj jadranskoj obali počeo u 1. st. pr. Kr., postupno se širi u kontinent, da bi podunavski limes u Panoniji zahvatio krajem 1. st. n. e. Rimsko – helenistička kastrametacija primjenjuje se pri podizanju vojnih utvrđenja i rekonstrukciji ili podizanju novih naselja za italske koloniste. Iz tih središta ona se širi i na naselja autohtonog stanovništva koja postižu municipalni rang.
Uz urbanizam je vezano i katastarsko uređenje provincija, limitacija agera i cestogradnja Prapovijesni pejzaž transformira se u urbani mediteranski krajolik. Poleogenetski procesi uključuju i zadržavanje nekih starih tehnika, oblika i institucija, ali u najvećoj mjeri primjenjuju se nove građevinske strukture, usvaja rimsko arhitektonsko oblikovanje i konstituira rimska gradska uprava. U kasnoj antici uvode se brojna nova načela izgradnje, rezultat turbulentnih unutrašnjih i vanjskih okolnosti, što je dovelo do «kastrizacije» naselja, te do odbacivanja starih, poganskih i formiranja novih, kršćanskih središta okupljanja i dnevnog života.
Opisuju se građevinske strukture poznate na području Dalmacije, Panonije, Norika i X. italske regije, sve u kontekstu mediteranskog svijeta. Vojne utvrde (legijske i augzilijarne), gradske fortifikacije  bedemi, gradska vrata, slavoluci), Akvedukti i vodne instalacije komunalije i javne građevine (ulice, kanalizacije, forumi, teatri, amfiteatri, terme, kurije, bazilike, portici, taberne, hramovi), stambeni objekti, lučki uređaji i žitnice, agrarni objekti (vile s torkularima, mlinovima, bazenima, vivarijima, skladištima) i ceste.

Srednjovjekovna i ranonovovjekovna numizmatika

Kolegij tematizira: bizantski novac, istočnogotski novac, karolinški novac, ugarski novac, mletački novac, banske denare, komunalni novac dalmatinskih gradova, novac Dubrovačke republike, novac hrvatskih plemića, osmanlijski novac i drugi koji je bio u optjecaju na području Hrvatske u razdoblju od ranog srednjeg vijeka pa do 18. st. Osobita pozornost pridaje se numizmatičkim nalazima iz arheoloških istraživanja.

Podvodna arheologija

Kolegij uvodi studente u specifičnu znanstvenu disciplinu koja se bavi istraživanjem arheoloških nalazišta u moru i u unutrašnjim vodama. Nakon kratke povijesti ronjenja i zanimanja čovjeka za potonule starine, predstavljaju se vrste podvodnih arheoloških nalazišta, skupine najčešćih podvodnih nalaza te osnove metode i tehnike podvodnih arheoloških istraživanja. Kolegij upoznaje studente s istraživanjima koja se odvijaju u specifičnom vodenom ambijentu te zbog toga zahtijevaju i određena specifična znanja i vještine. Njime se nastoji potaknuti zanimanje studenata za tu arheološku disciplinu te ih zainteresirati za aktivno bavljenje istraživanjem i interpretacijom podvodnih arheoloških nalaza.

Tehnike podvodnih arheoloških istraživanja i metodologija rada

Kolegij obuhvaća tehnike i metodologiju istraživanja arheoloških nalazišta koja se nalaze na različitim dubinama pod vodenom površinom. Zasebno se obrađuju tri velike skupine koje obuhvaćaju nalazišta u priobalju, nalazišta na dubinama dostupnim sportskim roniocima i nalazišta na velikim dubinama do kojih se stiže uz pomoć suvremenih tehničkih pomagala. Putem predavanja i vježbi studente se upoznaje s trenutačnim mogućnostima i ograničenjima, a tehnike istraživanja i metodologija rada prikazuju se na konkretnim primjerima iz Hrvatske i svijeta. Kolegij osposobljava studente za arheološka istraživanja koja se odvijaju u moru i u unutrašnjim vodama te ih uputiti u specifične tehnike istraživanja i metodologiju rada prilagođenu posebnim podvodnim uvjetima. Cilj je također upoznati studente s novim tehnološkim dostignućima koja omogućuju rad na teško dostupnim dubinama.