Kolegij je tematski vezan uz sitne arheološke nalaze iz razdoblja od razvijenog srednjeg vijeka do ranoga novog vijeka. Riječ je o raznovrsnim artefaktima od kovine, keramike, stakla itd. Najčešće je to nakit, primjerice prstenje i naušnice. Slijede nalazi religijskog karaktera: križevi, krunice, svetačke medaljice. Kolegij tematizira i plombe, žetone, okove kniga. Obuhvaća, među inim, i konjaničku opremu, dijelove naoružanja i vojnu opremu.

Kolegij daje specijalistički pregled neolitika istočnog Jadran i njegova zaleđa kroz tri tematske cjeline koje odgovaraju užim vremenskim odsjecima neolitika (stariji, srednji i mlađi) i pripadajućim kulturama (impresso, danilska i hvarska), njegov razvoj, povezanost jadranskog neolitika s općim povijesnim procesima, kulturološki položaj u širim prostornim okvirima, te regionalne razvojne posebnosti uvjetovane geomorfološkim i klimatološkim svojstvima, prirodnim potencijalima i resursima, komunikacijskim pravcima i sl. Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu obradit će se privredni aspekti, način života i stanovanja neolitičkih zajednica, te njihova materijalna i duhovna kultura.
Drugi dio kolegija posvećen je specijalističkom pregledu eneolitika na istočnoj jadranskoj obali, povijesti njegovog istraživanja, razvoju i sadržaju, periodizacijama, i kronologiji, povezanosti s općim povijesnim procesima, kulturološkom položaju u širim prostornim okvirima, te regionalnim razvojnim posebnostima uvjetovanim odnosima autohtonih i vanjskih čimbenika koji sudjeluju u tvorbi pojedinih oblika materijalne kulture i drugih aspekata. Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu obradit će se naseobinski i privredni aspekti života eneolitičkih zajednica, te njihova materijalna kultura.

Čovjek je od najranijih vremena koristio kamen kao oruđe.. Nama najstariji poznati komad kamenog alata jednostavna je oštra pločica za rezanje iz Gone (Etiopija), datirana oko 2,5 mil. god. pr. K., iako postoje naznake i znatno ranijeg korištenja alata. Izrada oruđa od kamena odvija se postepeno. Već je Andre Leroi-Gourhan godine 1965. ustanovio tzv. chaine operatoire ili lanac operacija. Riječ je o rekonstrukciji svih faza koje sirovina prolazi tijekom obrade. Unutar njega razlikuje se nekoliko faza: pribavljanje sirovine, razne faze proizvodnje,  upotreba, te dorađivanje i ponovna upotreba. Kao završna faza navodi se odbacivanje artefakta. Prilikom svake od tih faza odvijaju se razni procesi koji nam ostavljaju i različit arheološki materijal na samom nalazištu i različite tragove na artefaktima. Svrha ovog kolegija je prepoznati navedene tragove radi prepoznavanja ljudskih aktivnosti na nalazištu i lakšeg tumačenja kronologije i funkcije mjesta

Antička latinska epigrafika (definicija, vremensko i prostorno određenje, interdisciplinarno proučavanje natpisa, latinski jezik, pismo). Restitucija teksta natpisa: kratice (kontrakcije, suspenzije, sigle, ligature), distinkcije, korištenje znakova i zagrada pri upotpunjavanju teksta, brojevi. Povijest prepisivanja i studiranja natpisa, zbirke latinskih natpisa, najstariji latinski natpisi. Rimskodobni imenski obrazac: rimski građani (tria nomina, filijacija, tribus, origo, supernomina), žene, oslobođenici, robovi. Imena i tituliranje careva (carski natpisi). Vrste natpisa: nadgrobni, posvetni, javni, počasni, natpisi pravne naravi (zakoni, odluke careva, senata, municipalnih magistrata, vojničke diplome), instrumenta (natpisi na uporabnim predmetima). Kriteriji za datiranje natpisa.

Kolegij obrađuje rimsku skulpturu, portret i nošnju na istočnom Jadranu. Portret je zacijelo jedan od najzanimljivijih fenomena antičke civilizacije i u posljednjih je nekoliko desetljeća gurnut u središte zanimanja najutjecajnijih arheoloških škola u Europi. Njegovo značenje nadilazi područje povijesti antičke umjetnosti ili klasične arheologije i ulazi u ono što nazivamo kulturna povijest. U uvodnom dijelu kolegija razmatraju se počeci individualnog ili fizionomijskog portreta unutar helenističke umjetnosti, njegova recepcija na tlu antičke Italije, kao i mjesto u umjetnosti kasne republike. Zatim se obrađuju sljedeće tematske cjeline: fenomen rađanja carskog portreta, nizanje kopija prema prototipovima (portretni tipovi) i uloga novca u tom procesu, metoda istraživanja frizure (položaj, raspored i nizanje ili “brojanje pramenova”), postanak i najvažniji primjeri carskih statuarnih grupa, metodološka uporišta za grupiranje portreta careva i njihovih rođaka ili tipologiju (modni i fizionomijski kriteriji), sastavljanje i razgraničavanje portretnih tipova (liste replika), rekonstrukcija nacrta prototipova i njihova interpretacija, običaj damnatio memoriae. Posljednje poglavlje kolegija bavi se recepcijom carske ikonografije među svim društvenim slojevima i etničkim grupacijama (fenomen zeitgesicht) kroz primjere u privatnoj statuarnoj portretistici i nadrobnoj plastici. Posebno se obrađuje muška i ženska građanska i negrađanska odjeća i svi njihovi pojavni oblici (načini drapiranja).

Kolegij je usmjeren prema prostoru istočne obale Jadrana, njegovom neposrednom zaleđu, kao i rubnim regijama uokolo Sredozemlja. U okviru kolegija promatra se profano (kastra) i sakralno graditeljsko naslijeđe, sitna materijalna kultura, hagionimija, numizmatika, ustroj maritimnog „limesa“, organizacija prostora, prometne pravce (pomorske i kopnene), urbano naslijeđe, itd. Kolegij usmjerava posebnu pozornost prema ranobizanstkoj epohi koja seže do završetka vladavine cara Heraklija (641.) pa na taj način predstavlja prijelomno i važno razdoblje iz kasne antike u
hrvatsko rano srednjovjekovlje. Međutim, ukratko će se prikazati i srednjobizanstko kao i kasnobizantsko razdoblje.

Cilj je kolegija studentima predočiti gospodarsku sliku rimske Histrije, provincije Dalmacije i susjednih krajeva u razdoblju od 1. st. pr. Kr. do 5. st. n. e. Kroz analizu povijesnih izvora, osobito epigrafsko-arheološke građe opisat će se proces uvođenja robno novčanog gospodarstva, globalne trgovine, modernih poljoprivrednih i rudarskih tehnika, kao i suvremene rimske zanatske proizvodnje u indigene zajednice; njihovo prihvaćanje tih stečevina; ekonomske promjene u rimskom svijetu prema kraju antike. Isto tako cilj je naučiti studente, preko vizualnih projekcija i terenskih uvida, korištenjem tipološko-komparativnih, analitičko - sintetskih i drugih metoda, samostalno prepoznavati i odrediti namjenu spomenicima kulture i arheološkoj sitnoj materijalnoj građi, uvesti ih u znanstveno-istraživačke postupke, čime se osposobljavaju za buduće muzealske i srodne djelatnosti.

U kolegiju se obrađuju keramički nalazi grčko-helenističkog postanka s arheoloških lokaliteta naistočnom Jadranu. Njihova pojava rezultat je uključenja indigenih zajednica u panmediteranskutrgovinu u posljednjih nekoliko stoljeća prije Krista ili pak rezultat osnutka nekoliko grčkih kolonijana istočnom Jadranu, prije svega Ise i Farosa. U kolegiju će se tako obrađivati korintsko posuđe,atičko i ostalo crno i crvenofiguralno posuđe, zatim južnoitalska crvenofiguralna keramika,keramika tipa Gnathia, reljefno, crno, sivo, smeđe i crveno premazano helenističko posuđe. Posebanakcent na predavanju će se dati obradi proizvoda lokalnih helenističkih keramičarskih radionicautvrđenima za sada u Isi, Farosu i Resniku. Osim tipologije posuđe, tehnologije proizvodnje,provenijencije i datacije posebno će se naglašavati kontekst nalaza pojedinih kategorija nalaza. Navježbama će se raditi na konkretnom keramičkom materijalu s različitih lokaliteta na kojima djelujeOdjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru te će na taj način studenti i s praktične strane moći proćiproces obrade naslovne kategorije keramičkih nalaza.