Kolegij obrađuje sepulkralnu umjetnost od grčke kolonizacije do kraja antike. U uvodnom se dijelu razmatra autohtona komponenta (Istra, Liburnija, Dalmacija, Lika) i vanjski grčko-rimski utjecaji na formiranje specifičnih oblika ilirske sepulkralne umjetnosti (npr. japodske urne). Zatim se obrađuju glavni fenomeni helenističke i rimske carske umjetnosti: obiteljske grobnice, pojava tzv. «stela isejskog tipa» i drugih karakterističnih sadržaja helenističke sepulkralne umjetnosti, počeci prave rimske provincijalne umjetnosti, pojava karakterističnih rimskih monumentalnih nagrobnih spomenika (stele, are, tzv. liburnski cipusi, sarkofazi), uloga vojske i novopristigle italske populacije u njihovoj popularizaciji, pojava ugradbenih nadgrobnih reljefa s portretima pokojnika, fenomen ilirsko-rimske nadgrobne umjetnosti, itd. Središnji dio kolegija obrađuje specijalističke teme i metodologiju njihova istraživanja: problematiku vanjske forme i unutrašnjeg ustrojstva pojedinih tipova spomenika, tj. metodologiju suvremene strukturalne tipološke klasifikacije, odnos arhitektonskih i nearhitektonskih modela, odnos spomenika prema nekropolama, problem radionica i kontinuiteta produkcije, primjere zajedničkoga radioničkog podrijetla različitih vrsta spomenika, primjere tzv. hibridnih spomenika, odnos incineracije i inhumacije, moguće utjecaje religije, filozofije i mode na promjenu načina sahranjivanja, portrete pokojnika i njihovu nošnju, itd. Posebna se pažnja poklanja pitanju importirane nadgrobne plastike, npr. reljefnim sarkofazima atičke, rimske ili maloazijske produkcije, kao i njihovu utjecaju na domaće radionice sarkofaga (Salona, Brač).

Kako su nepoznati sustavi simbola, odnosno, kulturni sustavi zajednica brončanog doba na dvjema jadranskim obalama, od 2500. g. pr. Kr. - 9/8. st. pr. Kr., analiziraju se: pojedinačni znakovi i simboli (uglavnom ikonični), te različite složene simboličke strukture (obredi, vjerovanja, ostaci mitova). Izvor podataka su: arheološka građa (grobovi, ostave) i literarni izvori. Problematika se iznosi kroz tri veće tematske cjeline, uvijek u relevantnom jadranskom kontekstu, odnosno, komparativno, u europskom i u znatno širem kontekstu, sukladno složenosti problema.

Kolegij donosi opći pregled specifičnih vrsta nalaza, objekata i pojava (građevine, antropomorfne i zoomorfne figurine, prikazi, predmeti apotropejskog značenja, simboli, žrtvenici, grobovi i nekropole i sl.), te se bavi tumačenjem njihovog smisla i značenja u životu neolitičkih zajednica, posebno s obzirom na njihovu univerzalnost na teritorijalnoj i učestalost na vremenskoj razini u neolitiku.

Razvoj epigrafike u Hrvatskoj. Nadgrobni natpisi (tituli, portretne stele, tzv. liburnski cipusi). Posvetni natpisi (dedikacije italskim, orijentalnim i autohtonim božanstvima). Javni natpisi (natpisi na javnim građevinama, munificijencije, miljokazi, terminacijski natpisi). Počasni natpisi (iskazivanje počasti carevima i gradskim uglednicima). Instrumenta (natpisi na uporabnim predmetima). Natpisna građa važnijih gradova u Dalmaciji i Histriji (Salona, Aequum, Narona, Epidaurum, Iader, Aenona, Asseria, Burnum, Senia, Pola, Parentium...). Onomastika (imenovanje rimskih građana, oslobođenika, romaniziranih autohtonaca, "ilirska" onomastika). Natpisi municipalnih magistrata i svećenika. Natpisi vojnika. Starokršćanski natpisi

Religijski život i kultovi rimskog doba na prostoru između Alpa, Jadrana i Dunava razmatrat će se u širem, mediteranskom okviru i sagledavanjem razvoja ideja kroz sinkretističke procese u pravcu monoteizma. Za razumijevanje vanjskih i unutarnjih pojavnosti rimske oficijelne, orijentalnih i drugih religija i kultova na tom prostoru bitno je uočavanje procesa na italskom poluotoku. Istraživat će se problemi širenja kultova, grupe i društveni slojevi koji su njihovi nositelji, kolegiji i svećenici, oblici svetišta, osobine i aspekti pojedinih božanstava, liturgija i doktrina. U predavanjima i konzultacijama naglasak će biti na određivanju stanja istraživanja i uočavanju problema materije. Pritom će se polaziti od raščlambe literarnih i epigrafičkih izvora, tektonike i ikonografije spomenika, arhitektonskih ostataka i pripadajućega sitnog inventara. Sadržaj predmeta odnosi se na rimsku klasičnu religiju (kult Kapitolijske trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom životu, koncept duše...), štovanje carske osobe, autohtone kultove, mitraizam, metroački i druge maloazijske i orijentalne kultove i na egipatska božanstva na istočnoj jadranskoj obali rimskog doba. Unutar sadržaja izdvojila bi se pojedina tema u skladu s trenutnim znanstvenim preokupacijama nastavnika (npr. mitraizam, metroačka religija, kult Silvana, zagrobna vjerovanja, astrologija i sl.) koja bi se temeljitije proučila.
Cilj predmeta je razumjeti religijske procese koji su se odvijali na jadransko podunavskom prostoru u rimsko doba sagledavanjem šire, antičke mediteranske slike.
Kroz analizu literarnih izvora i epigrafičko-arheološke građe opisat će se penetracija rimske oficijelne religije u indigene sredine, sinkretistički procesi i slom poganske religije tijekom 4. i 5. st. Cilj je studente uputiti u metode znanstvenoistraživačkog rada, da bi mogli izraditi specijalističke seminarske radnje iz ovog kolegija u 3. semestru diplomskog studija, kao i kvalitetnu magistarsku radnju s temom o rimskim kultovima i religiji na jadransko-podunavskom prostoru. Vještine koje trebaju svladati su primjena istraživačkih metoda, analitičko-sintetički pristup problemima i suverena upotreba kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji.

Na kolegiju se obrađuju temeljna teorijska i empirijska znanja o:
- pripremi arheoloških iskopavanja;
- standardnim metodama iskopavanja osnovnih vrsta i tipova nalazišta;
- primjeni uobičajenih tehnika;
- načelima arheološke stratigrafije i stratigrafski vođenim iskopavanjima;
- vrstama i tipovima istraživanja s područja komplementarnih znanosti;
- oblicima terenske dokumentacije i metodama njihova vođenja;
- postupanjima s primarnim i sekundarnim arheološkim nalazima prikupljenim tijekom iskopavanja.
U okviru obveznog terenskog dijela nastave koja se provodi na arheološkim iskopavanjima, stečena
teorijska znanja se i praktično primjenjuju. 

Pojava umjetničkog i simboličkog izražavanja najbolji je dokaz tzv. kognitivne revolucije anatomski modernog čovjeka i brzih promjena društvu. No u posljednje vrijeme sve su brojniji nalazi koji pokazuju da su i druge ljudske vrste mogle biti sposobne za isto.
Cilj kolegija je upoznati studente s početkom umjetnosti kao i s ključnim temama vezanim uz simbolizam i umjetnost paleolitika i mezolitika, s fokusom na nalazišta s tragovima umjetnosti na stijenama kao i ona s nalazima prijenosne umjetnosti.

Kolegij obrađuje problematiku nastanka i razvoja amfora od kasnog brončanog doba do kasne antike i ranoga srednjeg vijeka, te njihovoga značenja za proučavanje pomorske trgovine u Sredozemlju tijekom različitih vremenskih razdoblja. Kolegij studente upoznaje s tipologijom amfora, te datiranjem i rasprostranjenošću pojedinih oblika. Poseban naglasak stavljen je na podmorske nalaze i njihov doprinos proučavanju antičke trgovine i gospodarstva. Kolegij upoznaje studente sa specifičnom skupinom arheoloških nalaza koji se često pronalaze u podmorju u odličnom stanju očuvanosti, te ih uči kako će na osnovi njihove precizne determinacije izvoditi zaključke o pomorskoj trgovini tijekom prapovijesnog, antičkog i ranosrednjovjekovnog doba.