Lučke instalacije i priobalne konstrukcije

Antička numizmatika

Antička numizmatika (definicija, vremensko i prostorno određenje predmeta, srodne znanosti, pojava novca, kovanje). Povijest numizmatičkog istraživanja, zadaci i rad numizmatičara. Numizmatička nomenklatura. Grčki novac (grčki novčani sustavi, nominale, prikazi, novac grčkih gradova-država na prostoru klasične Grčke, na Siciliji i u Velikoj Grčkoj, novac helenističkih monarhija, grčki imperijalni novac). Novac grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana. "Ilirska" numizmatika. Keltski novac. Rimski republikanski novac (početci kovanja, nominale, prikazi). Rimski carskodobni novac (nominale, prikazi, kovnice u Carstvu, kovnica Siscia). Bizantski novac.

Brodovi i plovidba u Sredozemlju kroz povijesna razdoblja

Kolegij obrađuje problematiku plovidbe Sredozemljem od prapovijesti do novoga vijeka, uz isticanje specifičnosti kojima se odlikuju pojedina povijesna razdoblja. Uz svako razdoblje vezani su određeni tipovi trgovačkih i ratnih brodova, te specifične tehnike brodogradnje. Za ilustraciju navedene problematike koriste se poglavito arheološki nalazi, ali i pisani izvori i slikovni prikazi. Kolegij upoznaje studente s bogatom sredozemnom baštinom drvene brodogradnje i uvodi ih u složenu problematiku razvoja trgovačkih i ratnih brodova, koja za pojedina povijesna razdoblja predstavlja još uvijek veliku nepoznanicu. Kod studenata se razvija zanimanje za proučavanje brodova i brodogradnje te za daljnje usvajanje znanja iz toga područja.


Keramika u rimskoj Dalmaciji

Kolegij obrađuje keramičke predmete s dalmatinskih rimskodobnih arheoloških lokaliteta. Riječ je opredmetima koji među sitnom arheološkom građom uglavnom odnose brojčani primat zbog čega jenjihovo poznavanje od velike važnosti za razumijevanje lokaliteta. Uvodne teme kolegija odnose sena opće podatke o procesima nastanka različitih keramičkih predmeta u rimsko doba, stručnojterminologiji i tipologiji, odnosno izdvajanju različitih kategorija predmeta i njihovih namjena, kao io načinima obrade i značenju istih za arheološku znanost. Kolegij nadalje kroz zasebne teme kroznekoliko aspekata (tehnologiju proizvodnje, morfologiju predmeta, kronologiju, glavne proizvodneregije, zastupljenost na globalnom rimskom tržištu i dr.) obrađuje različite namjenske grupekeramičkih predmeta bazirajući se prvenstveno na materijal pronađen na području rimske provincijeDalmacije: stolno posuđe (terra sigillata,keramika tankih stijenki, glazirana keramika, ostalo stolnoposuđe), posuđe za kuhanje, skladišno-transportnu kategoriju keramičkih predmeta (amfore idolije/pitosi), keramičke uljanice, opekarske proizvode (tegule, imbreksi, pločice i dr.), kultnoposuđe te ostale različite utilitarne predmete. U okviru navedenih tema posebna pažnja je usmjerenana usporedbe importiranog i onog keramičkog materijala proizvedenog u lokalnim, dalmatinskimradionicama, njihovom značenju u rekonstrukciji svakodnevnog života stanovništva, gospodarskimprilikama u provinciji te arheološkim kontekstima u kojima se zatiče određena vrsta materijala.Osim predavanja kolegij podrazumijeva uključivanje studenata u praktični rad s keramičkimnalazima te prolaženje različitih faza rukovanja s njim, ovisno o mogućnostima od samog procesapronalaska, preko dokumentacije do konačne znanstvene obrade.

Rimski carski kult

 

Kolegij obrađuje carski kult na prostoru istočne jadranske obale. Unutar brojnih rimskih gradova provincije Dalmacije bilo   je   organizirano   i precizno ustrojeno  carsko štovanje, i to posebno za građanski, a posebno za oslobođenički sloj.   Štovanje kulta   cara imalo je vrlo   značajnu  ulogu u životu   svakog rimskog grada, te će ovaj kolegij usmjeriti pažnju na njegove glavne karakteristike kao   što su način organizacije kulta,   tko su bili nositelji i štovatelji kulta, gdje se   održavao religijski obred, itd.

U provinciji Dalmaciji u onim   područjima koja su bila nemirnija i nesigurnija za rimsku vlast bila   je   uvedena pokrajinska razina carskog kulta. S obzirom da je riječ o nivou kulta   kojemu u stručnoj literaturi dosada nije   pridavana posebna   pažnja kolegij će   usmjeriti   pažnju na njegove glavne karakteristike kao što su način organizacije pokrajinskog carskog kulta, njegova rasprostranjenost, socijalna i etnička struktura   nositelja   kulta.

Brojni arheološki ostatci, kao što   su carske skulpture, portreti, reljefi, ostatci hramova, te epigrafička građa svjedoče o njegovu štovanju na prostoru provincije Dalmacije. Njihovo proučavanje temeljiti će   se na epigrafsko-onomastičkoj analizi, te   tipološko-komparativnoj     usporedbi   s     ostalim     spomenicima     s     područja zapadnih provincija Rimskog Carstva. Time će se definirati elementi kulta kao što   su:  tko    su    bili    štovatelji    cara,  kako    je bio    organiziran kult,  gdje  se  održavao   religijski ritual (templum, aedes,   aedicule, delubrium), itd...