Studenti se upoznaju s odabranim poglavljima o zemljama njemačkog govornog područja (Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj) putem ključnih podataka iz njihove povijesti kao i putem aktualnih zemljopisnih, političkih, socioloških i kulturnih činjenica o tim državama. Pored faktografskog pregleda povijesti njemačkog govornog prostora, cilj je i usvajanje „Landeskunde“ putem čitanja, razumijevanja, tumačenja i vrednovanja povijesnih tekstova od Prosvjetiteljstva do danas. Studenti samostalno donose zaključke o kulturnim aspektima baveći se i njemačkom književnošću, aktualnim raspravama i znanstvenim pojmovima iz suvremene kulturologije.

Na kolegiju se raspravlja o temeljnim pojmovima i pitanjima tekstne lingvistike na materijalu autentičnih njemačkih tekstova iz različitih izvora.

Studenti će se upoznati s morfematskim jedinicama njemačkog jezika, s tvorbenim modelima (strukturama) i njihovim funkcijama. Ovaj kolegij omogućuje cjelovit uvid u morfematsko-tvorbeni sustav njemačkoga leksika te pruža podlogu za analizu i primjenu leksičkih jedinica u raznovrsnim tekstovima.

U središtu kolegija stoje temeljna znanja iz teorije književnosti, ključne odlike epike i njihov značaj za interpretaciju epskih (proznih) književnih djela, kao i unutartekstovni, izvantekstovni i izvanknjiževni faktori (društvene i povijesne prilike, umjetnički i književni kontekst itd.). Obrađuju se najvažnije klasične i suvremene metode i tehnike interpretacije književnih tekstova čime studenti stječu uvid u razvoj metoda književne interpretacije kroz povijest i uče ih samostalno upotrijebiti.

Kolegij daje uvid u osnove znanosti o književnosti (povijest njemačke književnosti, teorije književnosti i književne kritike), njezine metode te upućuje studente u osnove znanstvenog aparata.