Kolegij se sastoji od 4 cjeline:

M1 Prokarioti:

Povijest mikrobiologije:  Teorija o genezi i mikroorganizmima; Počeci moderne mikrobiologije. Otkriće virusa. Mikroorganizmi kao uzročnici bolesti Prokarioti: Dimenzije i oblici bakterija. Struktura bakterijske stanice. Kapsula. Vanjska membrana. Gram negativne bakterije. Stanična stijenka. Stanična membrana i transport kroz membranu. Mezosomi i unutarstanične invaginacije stanične membrane. Nukleoid i nukleosomi. Plazmidi. Citoplazma i organeli. Površinske strukture bakterijske stanice kao čimbenici patogeneze. Osnove bakterijskog metabolizma: ATP kao osnovni vektor stanične kemijske energije. Osnove bioloških oksidativnih procesa. Anaerobno i aerobno stanično disanje. Fermentacijski procesi. Bakterijska fotosinteza. Asimilacija dušika i sumpora. Fiksiranje ugljika i dušika. Osnove bakterijske genetike: Načini prenošenja genetskog materijala kod bakterija. Transformacija. Konjugacija. Transdukcija. Plazmidi i njihova inkompatibilnost. Rast i razmnožavanje bakterija: Stanična dioba. Čimbenici koji utječu na rast bakterija. Krivulja rasta bakterija. Spore: Struktura spora i proces sporulacije. Antibiotici: Povijest kemoterapije i generalne osobine antibiotika. Neki od mehanizama djelovanja antibiotika. Interferencija sa sintezom proteoglikana. Inhibitori sinteze proteina i nukleinskih kiselina. Rezistentnost na antibiotike. Osnove bakterijske sistematike: Taksonomija i klasifikacija bakterija. Osnove molekularne klasifikacije. Ekologija bakterija: Uloga bakterija u ekosustavu i biogeokemijski ciklusi. Interakcija bakterija i ostalih organizama. 

M2 Virusi:

Osnovna struktura viriona. Sustavi za klasifikaciju virusa. Osnove interakcije virusa i stanica. Virusi bakterija, životinja i ljudi. Evolucija virusa i nastanak novih vrsta virusa Genetika virusa. Viroidi. Prioni.

M3 Gljive:

Osobine i struktura eukariotske stanice. Struktura stanice gljiva – hifa. Stanična stijenka.  Citoplazma i organeli. Cirkuliranje tvari u citoplazmi hife. Ishrana. Izvanstanična razgradnja kompleksnih spojeva i asimilacija. Razmnožavanje gljiva: Spolno i nespolno razmnožavanje gljiva. Spore i konidije: struktura i geneza. Klasifikacija gljiva: Gljive kao zasebno carstvo živućih organizama. Elementi za klasifikaciju gljiva. Chytridiomycota. Zigomycota. Ascomicota. Basidiomycota. Mitosporične gljive – Deuteromycota. Kvasci: Struktura i osnovne karakteristike. Mitosporične gljive (plijesni): Struktura i elementi za klasifikaciju. Sekundarni metaboliti. Antibiotici. Mikotoksini i njihov utjecaj na ljude i životinje. Ekologija gljiva: Uloga gljiva u ekosustavima i biogeokemijskim ciklusima. Interakcija gljiva i ostalih organizama.

M4 Biotehnologija i patologija

Patološko djelovanje mikroorganizama na životinje i biljke: Osnovne patologije životinja i bilja uzrokovane bakterijama, gljivama i virusima. Biotehnološki potencijali mikroorganizama: Proizvodnja antibiotika. Mikrobiološka proizvodnja organskih kiselina, aminokiselina, vitamina, enzima i organskih polimera. Degradacija organskih spojeva. Upotreba mikroorganizama u prehrambenoj industriji. Upotreba mikroorganizama u biokontroli protiv patogena. Biotransformacije. Osnove genetskog inženjeringa: Restriktivni enzimi. Vektori. Kloniranje gena i sonde.

Kolegij upoznaje studente s osnovama vezanim za pedologiju i pedološka istraživanja. Bavi se morfološkim, fizikalnim, fizikalno-kemijskim, biološkim i biokemijskim značajkama tla. Kolegij također objašnjava postanak tala, odnosno pedogenetske faktore i procese. Na kraju se studenti upoznaju s klasifikacijom tala Hrvatske, i to s naglaskom na svojstva, rasprostranjenost i pogodnost tala mediteranskog područja.

Kolegij se sastoji od tri cjeline:

Uvod u botaniku

Važnost klasifikacije živih organizama; pojam filogeneze; biljna stanica kao tvornica organskih molekula; usporedba strukture biljne stanice i životinjske stanice; pojam specijalizacije stanica; biljna tkiva, njihove morfološke karakteristike i uloga.

Biljna Anatomija

Anatomija lista, anatomija stabljike (primarna i sekundarna građa stabljike jednosupnica i dvosupnica), anatomija korijena, anatomija generativnih organa (građa sjemenke).

Morfologija vegetativnih organa: korijena, izdanka, stabljike i lista.

Morfologija generativnih organa: cvjetova golosjemenjača i kritosjemenjača, morfologija cvata, vrste cvatova, oprašivanje i oplodnja u kritosjemenjača, morfologija, klasifikacija i rasprostranjivanje plodova. Prilagodbe biljaka načinu života i životnom prostoru.

Osnove sistematike bilja

Taksonomija, razvoj sistematske botanike, nomenklatura, sistematska razdioba biljaka te značajke pojedinih skupina.