Za razliku od starijih teorija rituala koje su ga gotovo isključivo tumačile iz konteksta religije, njegovo mu današnje poimanje proširuje dosege do gotovo svake vrste simboličkih postupaka. 

Nastavnim predmetom se studenti pripremaju za semestar u kojem će u kulturnim
ustanovama svojih sredina pristupiti stručnoj praksi. U tu svrhu upoznat će društvenu
regulaciju skrbi za kulturnu baštinu, polazne pojmove muzejskog i konzervatorskog rada,
novije kategorijalne promjene antropologiziranja kulturne baštine, te povezane
participativne, aktivističke i zagovorničke kulturne prakse. Nastava je prilagođena pandemijskim okolnostima, s važnom e-sastavnicom studentskog rada.

Obvezni kolegij u 3. semestru preddiplomskoga studija etnologije i antropologije

Kolegij Medicinska antropologija i etnomedicina daje uvid u odabrane dijelove jedne od najrazvijenih poddisciplina socijalne i kulturne antropologije. Fokus kolegija je na suvremenim teorijskim i praktičnim smjerovima unutar medicinske antropologije koji se bave pitanjima medicinskih sustava i idejama zdravlja, dobrobiti i tjelesnosti s fokusom na razumijevanje suvremenog stanja u vrijeme pandemije Covid-19.  Kritičko čitanje zadanih tekstova i samostalni rad su neizostavni dio kolegija.

Nošnja („narodna nošnja“) kao intelektualna invencija s početka XIX. st. različita
od ranijih predodžbi o lokalnom odijevanju dio je formativnih tema etnologije.
Polazišta etnološke kodifikacije predstavljaju obilježja tekstilne i odjevne baštine i
kulture odijevanja kakva su našla mjesto u uspostavljenim tipologijama,
kategorijama i sustavu areala. Predočavanje nastanka ovoga pojma u vremenu
glorifikacije rukotvornih dobara naspram masovno proizvedenih industrijskih
dobara ujedno je i predložak za razumijevanje kulture odijevanja, kako povijesne
tako i aktualne. Studentski rad je u pandemijskim okolnostima prilagođen e-okružju
nastave.