VII. semestar

Kolegij je osmišljen kao prvi od triju jednosemestralanih kolegija vezanih uz metodiku nastave Likovne kulture kojima se studente učiteljskog studija osposobljava za izvođenje nastave Likovne kulture u osnovnoj školi. Na kolegiju se studenti upoznaju sa samim nastavnim predmetom, njegovom poviješću i sadašnjom ulogom u sustavu formalnog odgoja i obrazovanja. U okviru kolegija se dalje istražuju faze dječjeg likovnog izraza s posebnim naglaskom na razdoblje razredne nastave te se temeljito analizira nastavni kurikulum prema kojem se izvodi nastava Likovne kulture u osnovnoj školi. U skladu s okvirima tog krovnog dokumenta definira se struktura same nastave, od godišnjeg izvedbenog kurikuluma do strukture svakog pojedinog nastavnog sata Likovne kulture.

Svako je predavanje popraćeno sadržajno povezanom metodičkom vježbom u okviru koje studenti izvode vlastite likovne radove te analiziraju demonstrirane metodičke postupke i svoja likovna rješenja.

Hrvatska se odlikuje specifičnim ekološkim datostima, koje su u dobroj mjeri iznjedrile jedinstvene prirodne ljepote, tako da gotovo ne postoji u Europi zemlja u kojoj na tako malom prostoru ima toliko krajobrazne i biološke raznolikosti, georaznolikosti, te raznolikosti ekosustava i staništa. Geografski gledano Hrvtska je istodobno i mediteranska, i srednjoeuropska, periferno alpska i istocnoeuropska zemlja. U svom primorskom dijelu razvedena je poput Grcke, smjestena najblize sredistu Europe poput Italije, u planinskom dijelu je slicna Sloveniji, Austriji ili Svicarskoj, dok je u nizinskim panonskoj slična Madjarskoj. Osim Grcke ne postoji sredozemna zemlja koja ima toliko otoka,otočića, hridi, poluotoka, zaljeva, prirodnih luka i lucica kao Hrvatska; a osim Norveske ne postoji obala koja ima toliko uvala, zaljeva, malih fjordova kao Hrvatska. Finsku slikovito nazivaju zemljom "tisucu jezera", dok je Hrvatska zemlja "tisuću otoka" i "tisuću dvoraca".

Cilj je ovoga kolegija da se studente potanko upozna s bogatsvom ekoloških datosti: raznovrsne klime od kontinentalne preko prijelaznih formi do blage mediteranske klime; bogatsatva tala koja u dobroj mjeri determiniraju bioraznolikost; geološku baštinu, odnosno georaznolikost i s time povezanu reljefnu razigranost; izvanredno vodno bogatstvo, a sve to na malom prostoru Hrvatske, što se očituje kroz zaštićene lokalitete u kategorijama posebni rezervat (geomorfološki, paleontološki i geološko-paleontološki) i spomenik prirode (geološki, paleontološki, geomorfološki i hisrološki, sveukupno 54 zaštićena lokaliteta.

Jasno, sve će se to sagledavati u kontekstu cjelovite prirodne baštine Europe i svijeta. Nadalje, cilj ovoga kolegija je da se studenti s time potanko upoznaju i prenose na pravilno  vrjednovanje prirodne baštine kod djece.