Cilj je kolegija Hrvatski jezik u 20. stoljeću usvajanje temeljnih znanja o razvoju hrvatskoga standardnoga jezika u 20. stoljeću, upoznavanje s jezikoslovnim priručnicima, procesima jezične unifikacije. Standardizacijski se procesi promatraju na nekoliko razina - polemike o pojedinim jezičnim pitanjima i nazivu jezika, gramatike hrvatskoga jezika, leksikografija i jezično savjetništvo. Nastava se organizira u obliku predavanja i seminara.

Kolegij uključuje teorijsku posthumanističku refleksiju te interpretaciju posthumanističkih književnih reprezentacija u suvremenim romanima svjetske i hrvatske književnnosti. Predavanja će biti fokusirana na opća mjesta posthumanističke teorije relevantna za književnost - kriza razuma (sumnja u etičnost racionalizacije); endizam (kraj čovjeka / kraj povijesti / kraj vremena); destabilizacija i dekonstrukcija kategorije ljudskog (privilegiranje neljudskog, animalnog, čudovišnog); antihumanizam (otpor humanističkom antropocentrizmu i prosvjetiteljskom progresivizmu), uključujući pritom raznovrsna teorijska polazišta i kontekste, od francuskih antihumanista, preko postkolonijalne kritike do neomarksističkih autora (M. Foucault, J. Baudrillard, J. F. Lyotard, E. Said, H. Bhabha, G. Ch. Spivak, A. Loomba, G. Agamben, T. Eagleton, S. Žižek). Na seminarima studenti pripremaju samostalne interpretacije književnih tekstova izabranih s popisa lektire sastavljenog za kolegij.