Ovaj kolegij studenticama i studentima nudi pregled teorijskih osnova i empirijskih metoda istraživanja u lingvistici. Na primjeru konkretnih istraživačkih problema, studenti se upoznavaju s različitim empirijskim pristupima, na primjer s opažanjem, anketiranjem, eksperimentom, intervjuom i analizom korpusa. Razmatraju se eksperimentalne i ne-eksperimentalne istraživačke metode te se analiziraju kvalitativni, kvantitativni i mješoviti istraživački nacrti. Studenti će znati razlikovati prethodno navedeno te kako u svom samostalnom radu primjenjivati isto. Nudi se uvod u osnovne statističke metode i njihovu primjenu u jezičnim istraživanjima. U praktičnom dijelu kolegija studenti pod vodstvom mentora analiziraju dva znanstvena članka prema zadanim kriterijima. Također, cilj ovoga predmeta je naučiti studente da samostalno odabiru i primjenjuju osnovne istraživačke metode i postupke koji će im omogućiti da na temelju rezultata sami donesu zaključke. Poznavanje metoda istraživanja i odabir primjerenih metoda studenti pokazuju u završnom usmenom ispitu.

Predmet je osmišljen kao uvod u tradicionalne i suvremene pristupe morfologiji, kao i na analizu i razumijevanje morfoloških pojava u jezicima svijeta. Morfološki pojmovi (riječ, morf, morfem, fleksija, derivacija, slaganje ili kompozicija) koje su studenti svladali u prethodnome obrazovanju podvrgnut će se kritičkoj analizi te će se razmotriti sa stajališta različitih morfoloških pristupa. Osnovni teorijski morfološki modeli primjenjivat će se u analizi morfoloških uzoraka iz različitih jezika svijeta. Osobita pozornost usmjerit će se na morfološku tipologiju te na supostojanje različitih morfoloških modela kao i na suodnos morfologije s ostalim razinama jezičnog opisa. Studenti će dobiti uvid u različite teorijske pristupe morfologiji te će se upoznati s najsuvremenijim pristupima morfologiji i kritički se na njih osvrnuti. Kolegij također obuhvaća uvod u praktičnu primjenu teorijskih spoznaja i morfološku analizu.

Kao podpodručje primijenjene lingvistike, obrazovna se lingvistika bavi proučavanjem mjesta i uloge jezika u procesima učenja i podučavanja u formalnome obrazovanju. Usmjerena je prvenstveno na razmatranje i rješavanje konkretnih problema u obrazovnome procesu koji proizlaze iz latentnoga jezičnoga konflikta, a u tom se nastojanju oslanja na saznanja iz teorijske lingvistike, sociolingvistike, psiholingvistike, neurolingvistike, antropologije i sociologije.  Kolegij nudi pregled osnovnih tema u ovome transdisciplinarnom području, uvid u raznovrsnost teorijskih stajališta i metodoloških pristupa kao i mnoštvo načina primjene stečenih znanja. Poseban se naglasak stavlja na procese usvajanja i učenja (stranih) jezika kao i analiziranje uloge jezičnih politika koje određuju mjesto jezika u obrazovnome procesu te različite mogućnosti jezičnoga upravljanja u kontekstu formalnoga obrazovanja.