Mađarski kao strani jezik 1.

Dobrodošli na on-line varijantu kolegija Lingvistika jezičnih dodira!

Veseli me što ste se odazvali u ovolikom broju, nadam se da ćete naučiti ponešto, istražiti ponešto i ponešto ponijeti sa sobom u teorijskom i praktičnom smislu.

Budući da se iz dana u dan pojavljuju nove nepredviđene situacije, očekujete prvo predavanje (u virtualnoj sobi za webinare) te poveznice i materijale (bilo na Merlinu, bilo e-poštom) tijekom nadolazećeg tjedna.

S poštovanjem,

Kristian Novak  

Kolegij se bavi razdobljima realizma i moderne u hrvatskoj književnosti. Predstavljaju se glavni pisci i djela spomenutih razdoblja te književni časopisi i kritika. Daje se pregled žanrovske slike hrvatskog realizma i moderne te glavnih tematskih i stilskih smjerova, pogotovo u razdoblju moderne (simbolizam, impresionizam, secesija, nagovještaji avangarde itd.). Daje se metodološki okvir za analizu i interpretaciju književnih djela moderne.


Latinizam kao europska pojava. Počeci humanizma u Italiji: Francesco Petrarca. Njegovi nastavljači i stvaranje prvih humanističkih krugova. Osnovne značajke razvoja hrvatskoga latinizma od 15. do 19. stoljeća: žanrovi i literarni utjecaji. Hrvatski humanisti na dvoru kralja Matije Korvina. Pjesničko djelo Ivana Česmičkoga (Janusa Pannoniusa). Ostali hrvatski humanisti koji djeluju izvan domovine (Italija, Njemačka, Poljska i dr.). Zadarski humanistički krug. Splitski humanistički krug (Marulić). Trogirski humanistički krug (Cipicco). Šibenski humanistički krug (Šižgorić, Vrančić). Hvarski humanisti (V. Pribojević, P. Hektorović). Dubrovački latinizam od 15. do 19. stoljeća (J. Dragišić, L. i I. Crijević, J. Bunić, R. Kunić, J. R, Bošković, B. Stay i dr.). Posljednji hrvatski latinisti u 19. stoljeću.

Kolegij se bavi hrvatskom književnošću od 1914. do 1945. godine. Predstavljaju se stilski pravci i zasebni fenomeni u tome razdoblju, kao što su ekspresionizam i ostali avangardni pravci (dadaizma, nadrealizam, zenitizam), zatim novosimbolizam, socijalni realizam / moderni objektivizam, dijalektalna književnost, književnost duhovnog nadahnuća, književni ruralizam itd. Poseban je naglasak na temeljnim piscima toga razdoblja, kao što su Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Tin Ujević i drugi. Daje se žanrovska slika hrvatske književnosti međuratnog razdoblja te se predstavljaju književni časopisi i kritika. Predstavljaju se i teorijsko-metodološki pristupi hrvatskoj književnosti međuratnog razdoblja te se analizaju i interpretiraju najvažnija djela iz toga razdoblja.