Metaphilosphy is the philosophical reflection on philosophy. Besides informing you about the principal problems, positions and arguments in this discipline, the aim of the course is to enable to you to think about the conception of philosophy that will guide your work in your doctoral dissertation. In this course we will touch upon some representative portions of contemporary metaphilosophical debates. We will thus consider the following questions: what is philosophy? What philosophy should be? What is the relation of philosophy with science and the humanities? What is relation between analytic and continental philosophy? What is philosophy good for? What is good philosophy?


Kolegij obuhvaća i povezuje dva šira područja:

1) Suvremeni sustavi političkih ideja (političke ideologije)

- Različita tumačenja, primjena i sastavne odrednice pojma 'ideologija'. Razlika između javne politike, političkog programa, političkog manifesta i ideologije;
- Porijetlo suvremenih političkih ideologija. Temeljne političke vrijednosti modernog svijeta: sloboda, jednakost i bratstvo (solidarnost), i njihov značaj danas;

- Klasični liberalizam i neoliberalizam;
- Konzervativizam, neokonzervativizam i progresivni konzervativizam; - Kršćanska demokracija / demokršćanstvo;
- Socijaldemokracija, egalitarni liberalizam i liberalni socijalnizam.

2) Javne politike i proces njihove izrade (policy-making)

- Što je javna politika? Važnost i ciljevi javnih politika, elementi javnih politika, razlozi za formuliranje javnih politika;
- Proces izrade javnih politika (policy-making i policy-cycle), od postavljanja agende do evaluacije
- Javno zagovaranje, izrada zagovaračke strategije, komunikacija s dionicima i zainteresiranim stranama (stakeholders)

- Vrste javnih politika, područja javnih politika (klasični državni resori, ekonomske politike, socijalne politike, posebne sektorske politike i ostale politike)
- Fokus: ekonomske politike (makroekonomska, porezna, industrijska, investicijska politika, politika zapošljavanja, regionalna politika) i socijalne politike (zdravstvena, obrazovna, mirovinska i demografska politika, politika socijalne skrbi i politika prema manjinama)


Cilj kolegija je da studenti odaberu i pripreme izlaganja prema temama koje su predviđene za ostvarivanje ishoda nastave etike. Na taj način se studenti pripremaju za izvođenje nastave etike koristeći različite didaktičke i metodičke vještine poučavanja. Isto tako, studenti dobivaju priliku kreativno promišljati i osmisliti djelomični plan i program za nastavu etike koji bi se mogao ostvariti u okviru predmetnog kurikuluma za etiku.

S obzirom na covid krizu ove godine će studenti pripremati online predavanja. Cilj je napaviti dvije snimke predavanja koja su namjenjena učenicima etike koji pohađaju treći i četvrti razrede srednje škole. Pripremit će se jedna nastavna jedinica iz bioetike koja se poučava u trećim razredima srednjih škola i jedna nastavna jedinica iz filozofije morala koja se poučava u četvrtim razredima srednjih škola.

Logika je obavezan predmet prve godine preddiplomskog dvopredmetnog studija Filozofije.

Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim zadacima te konceptualnim razmatranjima koji proizlaze iz suvremene filozofije psihologije. Zdravorazumska psihologija uključuje objašnjenje i predviđanja ljudskog ponašanja koje se temelje na pripisivanju ljudima mentalnih stanja poput želja, vjerovanja, namjera, itd. Međutim, čini se da znanstvena psihologija i neuroznanosti uopće ne koriste te pojmove u svojim teorijama i objašnjenjima. S obzirom na ovakvu temeljnu diskrepanciju između zdravorazumske i znanstvene psihologije, filozofija psihologije nastoji integrirati spoznaje iz filozofskih, psiholoških i neuroznanstvenih pristupa istraživanju ljudskog uma. Stoga važni ciljevi filozofije psihologije uključuju reflektivno razumijevanje osnovnih pojmova iz zdravorazumske psihologije te problematiziranje načina na koji se ti pojmovi mogu integrirati ili povezati sa pojmovima i teorijskim okvirima koji proizlaze iz suvremene psihologije i spoznaja iz neuroznanosti. U tom kontekstu, unutar kolegija se analiziraju četiri moguća odgovora na problem integriranja ili sučeljavanja zdravorazumske psihologije sa znanstvenim pristupima psihologiji. Kritički se razmatra kakve epistemološke i ontološke posljedice imaju različite koncepcije integriranja na status psiholoških entiteta i svojstava.