Ovo je temeljni lingvistički kolegij prve godine studija. Kolegij uvodi studente u osnove jezikoslovlja kao znanstvene discipline, s posebnim fokusom na strukturu engleskoga jezika. Tijekom kolegija obrađuju se slijedeće tematske cjeline: 1) porijeklo jezika (govornog i pisanog), 2) glasovi u (engleskom) jeziku, 3) struktura (engleskog) jezika s posebnim cjelinama: 3a) morfologija (engleskog) jezika i 3b) sintaksa (engleskoj) jezika. U sklopu cjeline 3b) studenti će biti upoznati s temeljni pojmovima i postavkama sintaktičke analize na principima Univerzalne gramatike (UG) Noama Chomskog. Slijedi upoznavanja s pitanjem značenja u jeziku i to: 4) značenje u (engleskom) jeziku (osnove leksičke semantike, uvod u kognitivnu semantiku) i 5) osnove pragmatike i sociolingvistike, te konačno cjeline 6) osnove usvajanja prvog jezika i 7) osnove procesa učenja drugog (stranog) jezika.

Po odslušanom kolegiju cilj je osposobiti studenta za sagledavanje i tumačenje jezičnih fenomena (engleskoga ali i drugih njima poznatih jezika) unutar strukturirane cjeline čije su im opće odrednice (od razine zvuka do razine pragmatike) poznate i prepoznatljive, bez obzira na jezik koji istraţuju. Takvo upoznavanje s temeljima preduvjet je za praćenje svih jezikoslovnih kolegija na višim studijskim godinama. Drugi je cilj kolegija upoznati studente s potrebom međujezične analize lingvističkih fenomena te mogućim načinima provedbe takve analize.


Sadržaj kolegija:

- Uloga provjere i procjene znanja u poučavanju stranoga jezika. Vrste provjere i procjene znanja.
- Načela provjeravanja i procjenjivanja znanja. Razvojne faze jezičnoga testa.
- Uloga povratnih informacija (feedback). Načini pružanja povratnih informacija.
- Tehnike testiranja i provjere znanja.
- Metode i zadatci za provjeru i procjenu znanja: gramatike, vokabulara, vještine slušanja, čitanja, pisanja i govorenja.
- Alternativni načini provjere i procjene znanja. Razvoj alternativnih tipova provjere i procjene znanja.
- Provjera i procjena znanja i CEFR. Provjera i procjena znanja i državna matura.

Kolegij obuhvaća teorijski i praktični uvod u prevođenje novinskih tekstova iz područja politike, međunarodnih odnosa, europskih integracijskih procesa i državne uprave, te pravnih tekstova za potrebe EU s hrvatskog na engleski i s engleskog na hrvatski jezik. Pozornost se posvećuje analizi strukture i jezika odabranih tekstova te pripadnome nazivlju. Uz uporabu referentne literature, studenti u svojem radu pretražuju internet te izrađuju glosare za vlastite potrebe

Sadržaj kolegija:

Struktura poslovnih pisama, e-mailova, memoranduma, izvješća, životopisa i molbi za posao na različitim inačicama engleskoga jezika s osobitim naglaskom na razlike u formi poslovnih pisama i životopisa. Vokabular koji se koristi u različitim oblicima poslovnoga dopisivanja: narudžbe, ponude, pozivi, informacije o poslovanju, upiti, podsjetnici, čestitke, ugovori, prihvati, komunikacije o isporuci robe (usluga), komunikacije o podmirenju obveza, požurnice, reklamacije, nagodbe, opomene, bankovno poslovanje, agenti i agencije, prijevoz, rezervacije, dogovori sastanaka, prihvaćanje poziva, izrazi sućuti, umirovljenje, itd.

Ovaj kolegij studentima pruža pregled problema odnosno pitanja značenja u jeziku iz četiri temeljne perspektive: filozofske, deskriptivne (tradicionalne), kognitivne (mentalističke) te s aspekta pragmatike. Studenti se upoznaju s temeljnim pojmovima i karakteristikama a) odnosa znaka i značenja / koncepta (semantika) te b) odnosa znaka i korisnika znaka (pragmatika). Razmatra se i problem promatranja jezičnoga sustava isključivo kao sustava simbola, te potreba sagledavanja jezika kao sustava značenja utemeljenih u utjelovljenome (embodied meaning).

Prati se razvojni put rješenja problema odnosno pitanja značenja od filozofije (Plato, Locke, Russel, Frege, Ogden & Richards, Quine) preko leksikologije i pragmatike (Davidson, Austin, Searle, Sperber i Wilson), pa sve do spoznaje da niti jedno od ponuđenih rješenja ne nudi potpune odgovore na temeljna pitanja semantike te, konačno, najnovijih uvida (i novih rješenja) iz područja kognitivne semantike. Novi putovi traženja odgovora na pitanje ’kako riječi znače’ vode preko deskriptivnih teorija značenja (primjerice leksičke semantike, komponencijalne analize itd.) do ljudskoga uma, odnosno 'značenja' kao kognitivnoga pitanja, čiji se odgovori temelje u 'utjelovljenosti' značenja, iskustvenoj dimenziji svijeta i konstrukciji stvarnosti.


Teme koje će se obrađivati su sljedeće:

-  Uvod: Što je neo-viktorijanizam?

-  Od koncepta prema predmetu istraživanja, i obratno: teorijska pitanja i dileme

-  Neo-viktorijanizam i stereotipi o viktorijanskom dobu

-  Neo-viktorijanizam i revizija viktorijanskih klasika: postkolonijalne intervencije

-  Neo-viktorijanizam i revizija viktorijanskih klasika: feminističke i postfeminističke revizije

-  Neo-viktorijanizam i revizija viktorijanskih klasika: LGBT i queer Viktorijanci

-  Neo-viktorijanizam i nostalgija

-  Neo-viktorijanizam u grafičkim novelama

-  Neo-viktorijanski film 1

-  Neo-viktorijanski film 2

-  Steampunk i neo-viktorijanizam: pitanja imperija, rase, klase i povijesnog revizionizma

-  Neo-viktorijanizam i spiritizam

-  Neo-viktorijanska estetika: reciklaža, citatnost i retro-umjetnost kolaža u audio/vizualnim djelima

Zaključna razmatranja.

Kroz predavanja, analize tekstova te individualni rad studenti će razvijati vještine kritičkog mišljenja i pisanja. Nastavne jedinice obrađivat će temelje kritičkog mišljenja i pisanja nužnog za akademski istraživački rad: razumijevanje i primjena metode pomnog čitanja (close reading); kritički pristup tekstu (s uvidom u neke od ključnih teorija interpretacije); pisanje osvrta i prikaza; pisanje kraćih eseja; razlikovanje primarne i sekundarne literature; razumijevanje i primjena pravila o korektnom korištenju i citiranju literature; razumijevanje koncepta akademske čestitosti; pisanje jezgrovite i jasne argumentacije, organizacije vlastitih argumenata, upotrebe protivničkih argumenata, te evaluacije napisanog teksta.

Kolegij Kako čitati film u prvom dijelu semestra daje kratki pregled povijesti filmske umjetnosti te uvid u teoriju filma i jezik filmske kritike. Nastavne jedinice kronološki prate razvoj filma i istovremeno u fokus stavljaju ključne pojmove iz teorije filma (jezik filma, popularna kultura i estetika, kult autora, žanr, političko kino, film i rod). Naglasak je na filmovima anglofonog govornog područja no posebna pažnja posvećuje se i važnim redatelj/ic/ama, stilovima i teorijskim utjecajima iz Europe i svijeta. Drugi dio semestra poseban naglasak stavlja na filmske adaptacije anglofonih književnih djela te daje uvid u pitanja koja proizlaze iz interakcije specifičnih karakteristika ova dva medija. Kroz fokus na pomno odabrane filmske adaptacije anglofonih književnih tekstova proučavaju se različite vrste adaptacije (transpozicija, analogija, transmedijalne adaptacije, kulturološki/povijesni ekvivalenti, adaptacije grafičkih novela i dr.) i aproprijacije te analiziraju načini na koje film prevodi i prilagođava književni tekst.

Kolegij Jezik i kultura nastoji razviti svijest studenata o važnosti prepoznavanja i razumijevanja kulturoloških elemenata prilikom pomnog čitanja teksta kojeg planiraju prevesti. Kroz predavanja i seminare studenti razvijaju osjetljivost na kulturološki obilježene nijanse značenja u tekstu te se upoznaju s kulturološki specifičnim idiomima u različitim anglofonim kulturama i književnim tradicijama. Poseban naglasak je na proučavanju jezičnih idioma i aspekata kulture u Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi i SAD-u, s osvrtom na jezične i kulturološke specifičnosti Australije i Novog Zelanda.

Essays should be at least 5 pages long, about 1500 - 2000 words. Introduce your theme in the first paragraph, analyze your text/s in detail - support your thesis and conclude by reinforcing your argument briefly. Find at least 3 academic sources (JSTOR and academia.edu or academic books) to support your thesis. Include Bibliography or Works Cited page. Do not use or cite Shmoop, Wiki, SparkNotes and alike! Be very careful and acknowledge your sources either with footnotes or as in-text citation. I suggest MLA documentation style and parenthetical citations. Please read:

MLA:https://owl.purdue.edu/owl/research_and_citation/mla_style/mla_formatting_and_style_guide/mla_formatting_and_style_guide.html

Do not copy-paste! Plagiarism is a serious offence. Also, if you wrote about the same topic for another course, it would be considered self-plagiarism.

We have classes at 6PM today (Dec 22) on Jitsi: https://meet.jit.si/InterpretacijaRomana