Ovaj kolegij nastavak je kolegija Temelji oblikovanja I te omogućuje osnovnu izobrazbu iz područja likovne umjetnosti i dizajna. Predavanja uključuju teorijska gradiva iz područja temelja oblikovanja (elementi i principi likovnosti) te su popraćena vježbama za razvijanje tehničkih i konceptualnih znanja i vještina za primjenu istih. Temelji oblikovanja II fokusiraju se na suvremene umjetnička prakse, propitivanje aplikabilnosti tradicionalnih elemenata i principa likovnosti na analizu suvremene umjetnosti te definiranje principa metoda i strategija rada, kao i analize, kod suvremene umjetnosti.

Uz sistematsko vodstvo kroz gradivo, studenti ostvaruju niz vizualnih i konceptualnih riješenja na manje zadatke.

Poseban je naglasak na konceptualiziranju odnosa sadržaj – poruka i praktičnom razumijevanju principa oblikovanja.


Kolegij Teorija prostora II problematizira i tematizira suvremene prostorne paradigme te afirmira prakse kritičkog bavljenja prostorom unutar i izvan umjetničkih institucija, odnosno intervencijama u urbanom prostoru.

Nastava se temelji na interdisciplinarnoj metodologiji koja obuhvaća diskurzivan i praktičan rad redefinirajući tradicionalnu binarnu podjelu teorije i prakse u kontekstu umjetničke izobrazbe.

Kolegij tretira prostor kao medij koji apsorbira i označava sve društveno-ekonomske, ideologijske i umjetničke transformacije suvremenog društva. Studenti će kroz niz predavanja usvojiti strategije koncipiranja prostora kao društvenog konstrukta te ujedno osmisliti i realizirati svoje prostorne projekte.

Naglasak je na dijaloškoj metodi i potiče kritičku participaciju studenata u diskusijama.


Ovaj kolegij nastavak je kolegija Temelji oblikovanja I te omogućuje osnovnu izobrazbu iz područja likovne umjetnosti i dizajna. Predavanja uključuju teorijska gradiva iz područja temelja oblikovanja (elementi i principi likovnosti) te su popraćena vježbama za razvijanje tehničkih i konceptualnih znanja i vještina za primjenu istih. Temelji oblikovanja II fokusiraju se na suvremene umjetnička prakse, propitivanje aplikabilnosti tradicionalnih elemenata i principa likovnosti na analizu suvremene umjetnosti te definiranje principa metoda i strategija rada, kao i analize, kod suvremene umjetnosti.

Uz sistematsko vodstvo kroz gradivo, studenti ostvaruju niz vizualnih i konceptualnih riješenja na manje zadatke.

Poseban je naglasak na konceptualiziranju odnosa sadržaj – poruka i praktičnom razumijevanju principa oblikovanja.


Ovaj kolegij nastavak je kolegija Temelji oblikovanja I te omogućuje osnovnu izobrazbu iz područja likovne umjetnosti i dizajna. Predavanja uključuju teorijska gradiva iz područja temelja oblikovanja (elementi i principi likovnosti) te su popraćena vježbama za razvijanje tehničkih i konceptualnih znanja i vještina za primjenu istih. Temelji oblikovanja II fokusiraju se na suvremene umjetnička prakse, propitivanje aplikabilnosti tradicionalnih elemenata i principa likovnosti na analizu suvremene umjetnosti te definiranje principa metoda i strategija rada, kao i analize, kod suvremene umjetnosti.

Uz sistematsko vodstvo kroz gradivo, studenti ostvaruju niz vizualnih i konceptualnih riješenja na manje zadatke.

Poseban je naglasak na konceptualiziranju odnosa sadržaj – poruka i praktičnom razumijevanju principa oblikovanja.


Temelji oblikovanja I kolegij je na kojem se osnove ili temelji likovnosti (u svim klasičnim i suvremenim umjetničkim praksama) usvajaju i diskurzivno, analitički, i simultano praktično, sintetički, kroz jedinstven didaktički proces.

Ovaj kolegij omogućuje osnovnu izobrazbu iz područja likovne umjetnosti. Predavanja uključuju teorijska gradiva iz područja temelja oblikovanja (elementi i principi likovnosti) te su

popraćena nizom vježbi za razvijanje tehničkih i konceptualnih znanja i vještina za primjenu istih.

Uz sistematsko vodstvo kroz gradivo, studenti ostvaruju niz vizualnih i konceptualnih

riješenja na manje zadatke.

Poseban je naglasak na konceptualiziranju odnosa sadržaj – poruka i praktičnom razumijevanju principa oblikovanja.


Ovaj kolegij omogućuje osnovnu izobrazbu iz područja likovne umjetnosti i dizajna. Predavanja uključuju teorijska gradiva iz područja temelja oblikovanja (elementi i principi likovnosti) te su popraćena vježbama za razvijanje tehničkih i konceptualnih znanja i vještina za primjenu istih.

Uz sistematsko vodstvo kroz gradivo koje obuhvaća i tradicionalne i suvremene umjetničke prakse, studenti uče dekonstruirati umjetnički proces i rad, analizirati ga formalno i na sadržajno-konceptualnoj razini. Studenti na taj način usvajaju odnose sadržaj – poruka kao i praktično razumijevanje principa oblikovanja.


Ovaj kolegij omogućuje osnovnu izobrazbu iz područja likovne umjetnosti i dizajna. Predavanja uključuju teorijska gradiva iz područja temelja oblikovanja (elementi i principi likovnosti) te su popraćena vježbama za razvijanje tehničkih i konceptualnih znanja i vještina za primjenu istih.
Uz sistematsko vodstvo kroz gradivo koje obuhvaća i tradicionalne i suvremene umjetničke prakse, studenti uče dekonstruirati umjetnički proces i rad, analizirati ga formalno i na sadržajno-konceptualnoj razini. Studenti na taj način usvajaju
odnose sadržaj – poruka kao i praktično razumijevanje principa oblikovanja.


Kolegij Teorija prostora I zamišljen je kao eksperimentalna istraživačka i umjetnička praksa kojom se problematiziraju i tematiziraju suvremene prostorne paradigme te afirmiraju prakse kritičkog bavljenja prostorom unutar i izvan umjetničkih institucija, odnosno intervencijama u urbanom prostoru.

Nastava se temelji na interdisciplinarnoj metodologiji koja obuhvaća diskurzivan i praktičan rad redefinirajući tradicionalnu binarnu podjelu teorije i prakse u kontekstu umjetničke izobrazbe.

Kolegij tretira prostor kao medij koji apsorbira i označava sve društveno-ekonomske, ideologijske i umjetničke transformacije suvremenog društva. Bavljenje prostorom (i gradom) u slučaju ovog kolegija znači rad u nekoliko faza: u prvoj se paralelno razvijaju diskursi o prostoru i istražuju obilježja određenih prostora (njegove reprezentacije, subjektivnosti, političnosti…). U drugoj fazi, nakon analize prikupljenih podataka te nakon individualnih konzultacija, studenti izrađuju skicu i koncipiraju projekt za moguću umjetničku intervenciju na datoj lokaciji. U trećoj fazi studenti predstavljaju skice/projekte ostalim studentima, odnosno otvaraju dijaloge o problemima, implikacijama i daljim doradama.

Ovaj kolegij koji se bavi spacijalnim koncepcijama u suvremenoj umjetnosti studentima omogućuje 'širenje' polja umjetničke intervencije u mnogostrukost društvenih prostora, te predstavlja polazište za promišljanja veza između umjetnosti i (arhitektonskog, urbanističkog, društvenog) prostora, referirajući se na teorijske termine ('prošireno polje', 'dijalektička slika', psihogeografija' ili  'društvena skulptura').

Naglasak je na dijaloškoj metodi i potiče kritičku participaciju studenata u diskusijama.