• izborni kolegij
  • uvod i upoznavanje s mikrobiologijom

Kolegij Tuberkuloza prošlost i sadašnjost je izborni kolegij na III. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine, koji se provodi kroz 20 sati predavanja i 15 sati seminara, ukupno 35 sati (1,5 ECTS).  

Cilj kolegija je da studenti dobiju temeljne spoznaje o tuberkulozi: uzročnicima, načinu širenja, dijagnostici, terapiji i prevenciji bolesti. Studenti će biti upoznati s Nacionalnim programom za suzbijanje tuberkuloze koji razrađuje mjere suzbijanja i sprečavanja tuberkuloze. Mjere se sastoje u prevenciji, otkrivanju i liječenju bolesnika, evidenciji oboljelih i liječenih te evaluaciji provedenih mjera. Student će znati opisati simptome i postaviti sumnju na tuberkulozu, pravilno odabrati klinički uzorak i mikrobiološki dijagnostički test. 

Sadržaj kolegija: Povijest tuberkuloze; Javnozdravstveni značaj tuberkuloze; Epidemiologija tuberkuloze; Nacionalni program za suzbijanje tuberkuloze; Prevencija tuberkuloze; Prijava zarazne bolesti; Postupanje s kontaktima; Uzročnici tuberkuloze; Patogeneza infekcije; Dijagnostičke metode; Mikrobiološka dijagnostika: konvencionalne metode dijagnostike, brze dijagnostičke metode; Imunološke pretrage u dijagnostici tuberkuloze; Kliničke karakteristike tuberkuloze; Tuberkuloza pluća; Izvanplućna tuberkuloza; Tuberkuloza djece; Tuberkuloza i HIV infekcija; Antituberkulotici, terapijske sheme i kemoprofilaksa.

Izborni kolegij

 

Kolegij Medicina rada i sporta obvezatni je kolegij na šestoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina  i sastoji se od 15 sati predavanja, 3 sata seminarskih vježbi i 2 sata terenskih vježbi, ukupno 20 sati (1.5 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama KBC Rijeka, Doma zdravlja PGŽ, Javne vatrogasne postrojbe Vežica i industrije, “3.maj”.

Cilj kolegija je osposobiti studente za ocjenu radne sposobnosti, osoba koje na poslovima s posebnim uvjetima rada.

Sadržaj kolegija:

Medicina rada: Ocjena oklinskih čimbenika radnog mjesta, svjetlost, toplina, buka, neionizirajuće i onizirajuće zračenje, biološki efekti, dozimetrije, zaštita od zračenja. Kemijski čimbenici radnog mjesta, plinovi, pare, aerosoli. Ocjena radne sposobnosti, funkcionalna dijagnostika, ergometrija, spirometrija. Nesreće na radu, profesionalne bolesti. Ispitivanje vida, sluha, audiometrije. Pneumokonioze, pneumopatije, izloženost teškim metalima.

Medicina sporta: osnove fiziologije, kineziologija, teorija i metodika sportskog treninga, anaerobni i aerobni izvori energije, kondiciuoniranje, testovi.

Izvođenje nastave:

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminarskih vježbi i vježbi na terenu, u industriji. Predviđeno trajanje nastave je 3 tjedna. Tijekom nastave održati će se provjera znanja u obliku pismenih kontrolnih zadataka ocjenjivanja čimbenika radnog okoliša, te testa sa ponuđenim odgovorima za zaokruživanje, uz kratki seminarski rad. Na kraju nastave predviđen je usmeni ispi.

Kolegij Klinička farmakologija je obvezni kolegij na šestoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 10 sati predavanja i 45 sati seminara, ukupno 55 sati (3 ECTS). 
Cilj kolegija je omogućiti studentima stjecanje znanja o kliničko-farmakološkim principima koji su nužni za provođenje racionalne farmakoterapije. Student treba steći znanja o najnovijim dostignućima na području lijekova te uvjetima koji vladaju u sustavu zdravstva, a značajni su za racionalno korištenje lijekova (npr. liste lijekova, financijski limiti za lijekove, participacija za lijekove).

Sadržaj kolegija je slijedeći:
A. Opći principi kliničke farmakologije – otkrivanje i razvoj lijekova, farmakoekonomika, farmakoepidemiologija, nuspojave i interakcije lijekova i specifičnosti kliničke primjene lijekova u određenih skupina bolesnika, farmakogenomika (individualizacija liječenja) i osnovni principi toksikologije. 
B. Racionalna farmakoterapija odabranih kliničkih entiteta - u ovom dijelu kolegija bit će obuhvaćena primjena lijekova u liječenju najčešćih bolesti i stanja, a koja je karakterizirana s velikom potrošnjom i značajnim udjelom u financijskoj potrošnji (npr. antimikrobni lijekovi, antihipertenzivi, hipolipemici, benzodiazepini, antiulkusni lijekovi, liječenje boli, suportivno liječenje malignih bolesti i sl.).

Kolegij FIZIOLOGIJA I PATOFIZIOLOGIJA I je obvezni predmet na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u II semestru, a sastoji se od 38 sati predavanja, 12 sati seminara i 16 sati vježbi (5 ECTS).

Osnovna zadaća ovog kolegija jeste omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz fizike, kemije, biologije, biokemije i normalne morfologije usvoji najprije znanje o normalnoj funkciji organizma, a neposredno potom i znanje o patofiziološkim mehanizmima, koji dovode do poremećaja normalne funkcije i pojave bolesti. Seminari i vježbe studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja i bolesti. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti na molekularnoj razini, te na razini organizma kao cjeline i analizirati u procesima adaptacije organizma na promjenljive uvjete vanjske okoline. Naglasak nastave je na učenju bazične i «primjenjive» fiziologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja stečenog pri objašnjavanju osnovnih fizioloških funkcija.

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem vježbi u laboratoriju i kompjutorskim programima koji simuliraju patološka stanja i daju kliničke korelate određenih bolesti. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima te je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja.


Kolegij Bioetika i kultura dijaloga u medicini u ak. 2020./21. realizirati će se kao e-kolegij. Sva su predavanja u formi audio ptt prezentacija i biti će postavljena u sustavu Merlin počevši od četvrtka 15.10.2020. Svaki četvrtak će na Merlinu biti postavljena 2 predavanja. Sva pitanja vezana za održavanje kolegija kolege i kolegice postavljaju putem e-maila voditeljici kolegija, a prema potrebi i na prethodno dogovorenim konzultacijama "uživo". Detaljni pregled održavanja kolegija nalazi se u datoteci UPUTE STUDENTIMA 2020-21.

Kolegij Hitna stanja u medicini I je obvezni kolegij na četvrtoj godini  Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od  129 sati vježbi (7 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama  Centra za hitnu medicinu KBC Rijeka. 

Cilj kolegija: 

Savladati praktična znanja iz hitnih stanja u internoj medicini, neurologiji, psihijatriji, infektologiji, pedijatriji. Ranije stečena teorijska znanja iz navedenih predmeta studenti će tijekom nastave praktično primijeniti kroz dežurstva u Hitnoj medicinskoj službi u obliku osam 12-satnih dežurstava. Tijekom nastave cilj je da studenti praktično primjene teorijska znanja stečena na kolegijima interne medicine i neurologije, psihijatrije, infektologije, pedijatrije. Očekuje se da studenti savladaju način trijaže hitnog bolesnika, uzimanje ciljane anamneze i fizikalnog statusa te adekvatno procjene  stupanj životne ugroženosti kod otežano kontaktibilnih bolesnika . Predviđeno je savladavanje  indikacija za osnovne laboratorijske, slikovne i endoskopske pretrage te provođenje osnovnih terapijskih postupaka u hitnog bolesnika. 

Sadržaj kolegija: 

Pristup hitnom bolesniku, važnost anamnestičkih podataka i kliničkog pregleda, osnove hitne medicine i upoznavanje s najčešćim hitnim stanjima iz područja interne medicine, neurologije, psihijatrije , infektologije , pedijatrije. Značaj osnovnih dijagnostičkih metoda iz područja radiologije, laboratorijske dijagnostike i endoskopije. Upoznavanje s ostalim ne kirurškim granama kliničke medicine i osnovnim hitnim stanjima u okviru pojedinih specijalističkih struka, kao što su, dermatovenerologija i onkologija. Diferencijalna dijagnostika hitnih stanja i multidisciplinarni pristup hitnom bolesniku. Pod terenskim radom smatra se priprema i osiguranje za transport te pratnja hitnog bolesnika u sanitetskom vozilu. 

Izvođenje nastave: 

Nastava se izvodi u obliku  vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je tijekom cijele akademske godine u vidu 12 satni dežurstava. Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi. Nastavnici sa studentima raspravljaju o specifičnostima izvođenja pojedine vježbe. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti, nazočnost u dežurstvima student stječe 7,0 ECTS bodova.