Diplomski sveučilišni

The aim of the course is to learn about raw materials from which nonwoven fabrics are made, nonwoven fabric manufacturing processes, finishing processes as well as the quality parameters of nonwovens.

The following will be learned: Fibres for the nonwoven fabric production. Fibre preparation. Web making processes: Dry-law process (mechanical, aerodynamic), Wet lay (hydrodynamic). Making nonwovens by extrusion. Web bonding by needling, chemical methods and thermal processes. Characteristics and application of nonwovens. Nonwoven quality parameters.

Kolegij muzealizacija mode studentima daje pregled povijesti izlaganje odjevnih predmeta u muzejima (Victoria and Albert, MET – Costume Institute, Musée des Arts Décoratifs, MOMU Antwerpen i sl.) te povijesti kustoskih praksi na polju mode i odijevanja. Također kolegij obuhvaća i rasprave o odnosu mode i umjetnosti kroz primjere izložbenih praksi. Kroz praktičan rad studenti se upoznaju s radom domaćih institucija koje pohranjuju i izlažu odjevne predmete, posjećuju aktualne modne izložbe, rade na tekstualni osvrtima na izložbe te kao završni rad osmišljavanju vlastiti izložbeni projekt. Studente se upoznaje s kustoskim prinicipima rada u muzejskim i galerijskim prostorima. Osnovna literatura za kolegij bazira se na tekstovima američke povjesničarke odijevanja Valerie Steele i britanske povjesničarke umjetnosti Lou Taylor. Osim toga okosnicu literature čini recentni zbornik 'Fashion and Museums: Theory and Practice'. Studenti se također upoznaju s aktualnim svjetskim kustoskim praksama i modnim izložbama (Harold Koda, Judith Clark, Andrew Bolton, Olivier Saillard, Kaat Debo) 

Kolegij Antropologija mode polazi od promatranja i analiziranja odjevnih predmete kao elemenata materijalne kulture. U tom smislu promatra se biografija odjevnih predmete te njihova uloga u kulturnom, socijalnom i ekonomskom kontekstu te životni ciklus odjevnog predmeta (Stallybrass i Kopitoff). Poseban naglasak se stavlja na rasprave o odijevanju Drugoga, reprezentaciji i vizualnoj konstrukciji Druguga u okviru modnog sistema te primjerima kulturne aproprijacije prisutne u modi (Craik, Kawlara i Kondo). Kolegij stavlja naglasak na osvještavanje odnosa kulture, individualnog i kolektivnog tijela te odjevnih predmeta i ukrasa kroz konkretne case study analize (Cheddie, Kawlra, Craik). Također kolegij je proširen i aktualnom problematikom vezano uz modu i pitanje ljudskog (najčešće ženskog) rada, fenomen sweatshopa, etičnosti u modnoj proizvodnji te održivog modnog dizajna.

Naučiti studente razlikovati tehnička od konvencionalnih pletiva. Studenti trebaju upoznati pređe, preplete i strojeve za izradu tehničkih pletiva kao i područja primjene. Tehnička se pletiva izrađuju prema ciljanoj namjeni pa je potrebno raditi na projektiranju svojstava tehničkih pletiva. Značajno je da student dobije informacije o mogućim proizvođačima pređa namijenjenih izradi tehničkih pletiva.

Cilj predmeta je upoznati studente s hrvatskim, europskim i svjetskim tržištem tekstila s posebnim naglascima na troškove proizvodnje, radnu snagu i prodajnu cijenu tekstilnih proizvoda. U uvodnom dijelu predavanja studentu se prilože pisani materijali koji obrađuju određenu problematiku, npr. svjetsku proizvodnju vune, a potom studenti računalno pretražuju svjetske baze podataka. Dobivene podatke studenti obrađuju i prezentiraju kroz seminarske radove. Ovisno o dostupnosti podataka, istraživana tema se zaokružuje na određenoj razini - regionalnoj, kontinentalnoj ili svjetskoj. Prikupljanje podataka može se odnositi na vlakna, pređe, tkanine, pletiva, netkani tekstil, odjeću, gornju odjeću, pletenu odjeću, te segmentirane države.