Poštovani studenti,

obavještavam vas kako će se naš prvi Zoom sastanak održati u ponedjeljak 16. studenog u 14 sati. Točno u 14 sati poslati ću vam poveznicu putem koje se možete uključiti u on-line nastavu, sat će trajati 40 minuta nakon čega ćemo imati kratku pauzu, pa zatim novi sat uz novu poveznicu.

Srdačan pozdrav svima

Iva Rezić

The aim of the course is to learn about raw materials from which nonwoven fabrics are made, nonwoven fabric manufacturing processes, finishing processes as well as the quality parameters of nonwovens.

The following will be learned: Fibres for the nonwoven fabric production. Fibre preparation. Web making processes: Dry-law process (mechanical, aerodynamic), Wet lay (hydrodynamic). Making nonwovens by extrusion. Web bonding by needling, chemical methods and thermal processes. Characteristics and application of nonwovens. Nonwoven quality parameters.


U okviru predmeta sadržajno su obrađene sljedeće teme:
Pojmovno određenje kvalitete tekstilnih proizvoda. Specificiranje kvalitete. Tehnički, marketinški i ekološki zahtjevi na kvalitetu. Označivanje kvalitete tekstilnih proizvoda: obvezno označivanje – deklariranje u skladu s važećom normativnom  i zakonskom legislativom; neobvezno dodatno označivanje. Vrste i primjeri znakova kvalitete: značajke, poruke i vjerodostojnost poruka. Vrjednovanje kvalitete temeljnih vrsta tekstilnih materijala i proizvoda: pristup ispitivanju na uzorcima, pouzdanost ispitivanja i zahtjevi, prostor za ispitivanje i kondicioniranje. Metodika ispitivanja temeljnih svojstava  pređa, relevantnih za ocjenu njihove kvalitete. Ocjena kvalitete i ispitivanje temeljnih, uporabnih, estetskih i funkcionalnih svojstava plošnog tekstila i odjeće: kvaliteta izrade, dimenzijske i konstrukcijske karakteristike plošnog tekstila; čvrstoća i istezljivost, čvrstoća šava i smicanje niti uz šav, otpornost na daljnje trganje; otpornost na habanje, sklonost pilingu, stabilnost dimenzija i postojanost obojenja u uvjetima uporabe i njege; krutost, savitljivost, pad, nabiranje; vodoodbojnost, vodonepropusnost, otpornost na gorenje. Izrada proizvođačke specifikacije. Označivanje i deklariranje tekstilnih proizvoda na temelju rezultata ispitivanja.

Poštovani studenti,

u okviru kolegija upoznat ćete zahtjeve i prikladnost polimera u svrhu komercijalne proizvodnje umjetnih vlakana.  Usvojiti mehanizme tvorbe umjetnih vlakana iz prirodnih i umjetnih polimernih materijala, tehnologiju proizvodnje, te  se upoznati sa sofisticiranim tehnološkim rješenjima provedbe preoblikovanja polimerne tekućine u vlakno potrebnih fizikalno kemijskih, mehaničkih i uporabnih svojstava.  Upoznati se sa specijalnim postupcima (gel ispredanje, elektroispredanje, dobivanje ugljikovih vlakana  idr.) dobivanja vlakana posebnih svojstava.  

Upoznati način dobivanja umjetnih vlakana poboljšanih svojstava (vlakna po mjeri) ciljanim  intervencijama tijekom proizvodnog procesa,  provedbom ciljanih modifikacija u proizvodnom procesu promjenama nadmolekulne strukture vlakna, promjenama na razini kemizma, te promjenama na razini morfologije vlakana u svrhu postizanja željenih svojstava za posve nove primjene. S tim u svezi upoznati se s novim tehnologijama i modifikacijama u proizvodnji umjetnih vlakana koja su ispirirana prirodom (biomimetika).

Kritička i teoretska primijenjena analiza suvremene mode kao i njenog konteksta; proučavanje zakonitosti suvremene mode; proučavanje, shvaćanje te kritičko odnošenje prema suvremenoj modi; značenja u suvremenoj modi sa simboličkog i kulturalnog aspekta.

Kolegij pruža uvid u povijesnu proizvodnju tkanina na području Mediterana, te donosi kronološki pregled modno tekstilnih trendova u razdoblju od 13. do 19. stoljeća.  Analizira se doprinos najznačajnijih tekstilnih radionica renesanse, baroka i rokokoa, te su ukazuje na utjecaje trgovačkih putova u asimilaciji pojedinih trendova i sirovina (materijala) na zapadu.

Na temelju tekstilnih artefakata ukazat će se na likovno-stilske karakteristike ornamentike i tehnike pojedinog stilskog razdoblja. Nadalje, studenti će dobiti osnovni uvid u tehnologiju tekstilne proizvodnje tijekom 15. i 16. stoljeća, u načine prezentiranja i zaštite tekstilnog tržišta, te na ulogu boje i sirovina u izgradnji klasnog društvenog identiteta.

Suvremene teme obuhvatit će zaokret u poimanju tekstila kao umjetničkog medija i tekstila kao produkta dizajna, a do kojih dolazi zahvaljujući japanskoj sinergiji tradicijskog sa suvremenom pristupom osamdesetih godina 20. stoljeća. Preispitat će se uloga tekstila u suvremenoj modnoj i umjetničkoj produkciji. 


Studenti će se upoznati s povijesnim pregledom razvoja znanstvene grane povijesti mode te s metodologijom i pristupima analize povijesne odjeće.  Pri tome će se upoznati s autorima koji su razvijali metodologiju rekonstrukcije povijesno stilskih razdoblja te rekonstrukcije povijesno - odjevnih oblika. Predstavit će se primjeri analiza temeljene na likovnim izvorima i na primjerima analize odjevnih i tekstilnih artefakata. 

Metodologija, pristupi i literarni izvori, temelj su za teorijsko istraživanje povijesne forme s ciljem praktičnog pokušaja njezine rekonstrukcije ili reinterpretacije. 


Pregled razvoja odjeće i kostima od renesanse do 1950ih godina. Odijevanje se sagledava u kontekstu povijesno - društvenih zbivanja i umjetnosti, te se utvrđuju zajednička stilska obilježja. Cilj je upoznati se s metodologijom odjevno-likovne analize. Povijesna odjeća se sagledava kao složeno kreativno odjevno djelo, stoga se težište stavlja na analizu svih elemenata odjevne kompozicije. Analizira se oblik, njegova svojstva, međusobni odnosi odjevne ovojnice, površine i sirovine, uspoređuje se postojeći artefakt s analognim primjerima na potretima, grafici, fotografiji ili ilustraciji. Likovno - odjevna analiza se primjenjuje i u opusima kostimografa. 

Studenti će se upoznati i s metodologijom rekonstrukcije. Kroz mentorirani rad razvijaju istraživačku komponentu pripreme za potrebe rekonstrukcije ili reinterpretacije temeljene na izvorima likovne umjetnosti (fotografija, slika, grafika) i artefakata.  


Kolegij se bavi pitanjem odnosa društva i mode, utjecaja trgovačkih putova i uloga pojedinih kraljevstva u oblikovanju modnih trendova unutar razdoblju od srednjeg vijeka do početka 18. stoljeća. Analizirat će se odjevna terminologija i njezina transformacija.

Kolegij je posvećen istraživanju uloge odjevnog artefakta kao memorijskog zapisa duha vremena. Pri tome se analiziraju umjetnička dijela i postojeći artefakti u svjetskim muzejskim zbirkama. Studenti će se upoznati s prvim autorima i publikacijama posvećenima analizi povijesti mode i odijevanja, zatim s ulogom zakona o raskoši u oblikovanju odjevnih trendova. Preispitat će se značenje odjeće kao nacionalnog identiteta u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. 


Kolegij muzealizacija mode studentima daje pregled povijesti izlaganje odjevnih predmeta u muzejima (Victoria and Albert, MET – Costume Institute, Musée des Arts Décoratifs, MOMU Antwerpen i sl.) te povijesti kustoskih praksi na polju mode i odijevanja. Također kolegij obuhvaća i rasprave o odnosu mode i umjetnosti kroz primjere izložbenih praksi. Kroz praktičan rad studenti se upoznaju s radom domaćih institucija koje pohranjuju i izlažu odjevne predmete, posjećuju aktualne modne izložbe, rade na tekstualni osvrtima na izložbe te kao završni rad osmišljavanju vlastiti izložbeni projekt. Studente se upoznaje s kustoskim prinicipima rada u muzejskim i galerijskim prostorima. Osnovna literatura za kolegij bazira se na tekstovima američke povjesničarke odijevanja Valerie Steele i britanske povjesničarke umjetnosti Lou Taylor. Osim toga okosnicu literature čini recentni zbornik 'Fashion and Museums: Theory and Practice'. Studenti se također upoznaju s aktualnim svjetskim kustoskim praksama i modnim izložbama (Harold Koda, Judith Clark, Andrew Bolton, Olivier Saillard, Kaat Debo) 

Kolegij se bavi pitanjem odnosa mode i društva, mode u doba krize, zatim odnosa mode i politike, mode i medija, mode i umjetnosti, mode i identiteta te mode i novih tehnologija tijekom 20. stoljeća. 

Kolegij Antropologija mode polazi od promatranja i analiziranja odjevnih predmete kao elemenata materijalne kulture. U tom smislu promatra se biografija odjevnih predmete te njihova uloga u kulturnom, socijalnom i ekonomskom kontekstu te životni ciklus odjevnog predmeta (Stallybrass i Kopitoff). Poseban naglasak se stavlja na rasprave o odijevanju Drugoga, reprezentaciji i vizualnoj konstrukciji Druguga u okviru modnog sistema te primjerima kulturne aproprijacije prisutne u modi (Craik, Kawlara i Kondo). Kolegij stavlja naglasak na osvještavanje odnosa kulture, individualnog i kolektivnog tijela te odjevnih predmeta i ukrasa kroz konkretne case study analize (Cheddie, Kawlra, Craik). Također kolegij je proširen i aktualnom problematikom vezano uz modu i pitanje ljudskog (najčešće ženskog) rada, fenomen sweatshopa, etičnosti u modnoj proizvodnji te održivog modnog dizajna.

Naučiti studente razlikovati tehnička od konvencionalnih pletiva. Studenti trebaju upoznati pređe, preplete i strojeve za izradu tehničkih pletiva kao i područja primjene. Tehnička se pletiva izrađuju prema ciljanoj namjeni pa je potrebno raditi na projektiranju svojstava tehničkih pletiva. Značajno je da student dobije informacije o mogućim proizvođačima pređa namijenjenih izradi tehničkih pletiva.

Cilj predmeta je upoznati studente s hrvatskim, europskim i svjetskim tržištem tekstila s posebnim naglascima na troškove proizvodnje, radnu snagu i prodajnu cijenu tekstilnih proizvoda. U uvodnom dijelu predavanja studentu se prilože pisani materijali koji obrađuju određenu problematiku, npr. svjetsku proizvodnju vune, a potom studenti računalno pretražuju svjetske baze podataka. Dobivene podatke studenti obrađuju i prezentiraju kroz seminarske radove. Ovisno o dostupnosti podataka, istraživana tema se zaokružuje na određenoj razini - regionalnoj, kontinentalnoj ili svjetskoj. Prikupljanje podataka može se odnositi na vlakna, pređe, tkanine, pletiva, netkani tekstil, odjeću, gornju odjeću, pletenu odjeću, te segmentirane države.