Ovo su Merlin stranice kolegija Mreže računala kojeg slušaju studenti:

  • treće godine preddiplomskog sveučilišnog studija Matematika kao izborni kolegij,
  • prve godine diplomskog studija Računarstvo i matematika kao obavezni kolegij,
  • prve godine diplomskog nastavničkog studija Matematika i informatika kao obavezni kolegij,
  • druge godine diplomskog nastavničkog studija Matematika kao izborni kolegij.

Kolegij se održava u zimskom semestru, a nastava se sastoji od dva sata predavanja i dva sata vježbi svakog tjedna.

Način polaganja

Od studenta se očekuje da sudjeluje u nastavi, piše domaće zadaće i kolokvije, te da izađe na završnu provjeru znanja.

Za svakog studenta bilježi se njegova prisutnost na nastavi, te bodovi koje je student stekao svojim osobnim radom.

Za prolaznu ocjenu potrebno je prisustvovati na barem 50% od ukupnog broja sati predavanja i vježbi, te skupiti barem 50% od ukupnog mogućeg broja bodova.

Načini stjecanja bodova te njihova raspodjela su sljedeći:

  • 4% - sudjelovanje u nastavi
  • 40% - prvi kolokvij
  • 8% - prva domaća zadaća
  • 8% - druga domaća zadaća
  • 40% - završna provjera znanja
Raspodjela bodova izražena je u obliku postotka kojeg maksimalni bodovi ostvareni na određeni način čine u zbroju svih mogućih bodova.

Ne postoji nikakva međusobna uvjetovanost ni minimalni uvjeti za pojedine provjere znanja. Student nema obavezu izlaska na završnu provjeru znanja, dakle on može ostvariti prolaznu ocjenu i tako da na druge načine skupi barem 50% bodova. Izlazak na završnu provjeru znanja ima smisla jedino ukoliko je student prethodno skupio barem 10% bodova.

Kolokviji i domaće zadaće neće se ponavljati, no postojat će jedna ponovljena završna provjera znanja. Studentu koji je izašao na ponovljenu završnu provjeru znanja poništit će se bodovi koje je on postigao na prvoj završnoj provjeri znanja.

Tablica ocjena:
  • 50-59% ... dovoljan (2)
  • 60-72%... dobar (3)
  • 73-85%... vrlo dobar (4)
  • 86-100% ... izvrstan (5)

Sadržaj kolegija

  • Povezivanje računala u mrežu. Mediji za prijenos podataka. Slanje bitova kroz medije. Paketi, okviri, otkrivanje grešaka. LAN tehnologije i struktura mreže. Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u. Ožičenje i fizička struktura LAN-a. WAN tehnologije i usmjeravanje (routing). Mjerenje performansi mreže.
  • Povezivanje raznorodnih mreža. Temeljne postavke i arhitektura interneta. Adrese za internet protokol – IP. Pretvaranje IP-adrese u hardversku – ARP. IP datagrami i njihovo prosljeđivanje. IP enkapsulacija, fragmentacija i sastavljanje. Mehanizam dojave grešaka – ICMP. Jednostavni transportni protokol – UDP. Složeniji transportni protokol – TCP. Usmjeravanje (routing) u internetu.
  • Korištenje mreža, mrežne aplikacije. Interakcija klijenata i poslužitelja. Mrežno programiranje u C-u pomoću SocketAPI. Klasične internet aplikacije: DNS, E-mail, FTP, NFS, Telnet. World Wide Web. HTML, izrada web-stranica. Povezivanje udaljenih procedura – RPC i Middleware. IP telefonija, multimedija. Upravljanje mrežama – SNMP. Sigurnost u mrežama. Budućnost korištenja interneta.

Literatura

  • Comer D.E.: Computer Networks and Internets with Internet Applications, Fifth Edition, Pearson - Prentice Hall, 2009.
  • Peterson L.L., Davie B.S.: Computer Networks: a Systems Approach, Edition 4, Morgan Kaufmann – Elsevier, 2007.
  • Stallings W.: Data and Computer Communications, Eight Edition Pearson – Prentice Hall, 2007.
  • Kurose J.F., Ross K.W.: Computer Networking: a Top-Down Approach, 4th Edition, Pearson – Addison Wesley, 2008.
  • Tanenbaum A.S.: Computer Networks, 4th Edition, Prentice Hall, 2002.
  • Stevens R.W., Fenner B., Rudoff A.M.: UNIX Network Programming, Vol. 1: The Sockets Networking API, Third Edition, Addison Wesley, 2003.

Općenite informacije o kolegiju Markovljevi lanci za akademsku godinu 2019./2020. možete pronaći na web stranici kolegija. Na istoj stranici možete pronaći primjere kolokvija iz prijašnjih godina.

Formalno opisujemo jezik teorije ZFC i zasnivamo je aksiomatski, te motiviramo korištenje teorije skupova kao temelja matematike. Unutar teorije skupova strogo definiramo matematičke pojmove kao što su funkcije, brojevi i razne matematičke strukture.