Cilj je kolegija upoznati studente s: problematiziranjima i metodama suvremene  filozofije; glavnim filozofskim strujama, misliocima i njihovim djelima te ukazati na njihov doprinos daljnjem razvoju filozofske misli.


Cilj seminara je studentima omogućiti uvid u najvažnija djela F. Nietzschea, potom ih uvesti u razumijevanje kulturološkoga okvira nastanka njegovih djela te utjecaj koji je njegova misao imala na kulturu XX. st., osobito na ono što se naziva postmoderna.

Kolegij Filozofija jezika ima za cilj upoznati studente s glavnim problemima suvremene filozofije jezika, kritički promatrati najznačajnije teorije jezičnih fenomena te navesti i procijeniti prigovore tim teorijama. Također, kolegij će pokazati različite pravce razvoja filozofije jezika prema logici, lingvistici, kognitivnim znanostima i umjetnoj inteligenciji.


Ovaj kolegij daje sveobuhvatan uvod u Buddhističke religijske tradicije i njihove izražajene oblike u suvremenom Theravādskom, Mahāyānskom i Vajrayānskom budddhizmu. Temelj našeg studija bit će istraživanje Indijskog buddhizma, uključujući život i nauk Siddhāarthe Gautame, „povijesnog Buddhe.“ Nakon toga prelazimo na razvoj Budddhizma u Jugoistočnoj, Aziji, Istočnoj Aziji, Tibetu i u globalnom kontekstu. Naš naglasak je istražiti navedene tradicije sa povjesnog i komparativnog motrišta, sa posebnom pažnjom na vjerovanja, prakse, tekstove i institucije povezane sa Buddhističkim tradicijama (religijama) u svojim različitim oblicima.



Pitanje emergencije svoje podrijetlo nalazi u antičkim raspravama o razlici između dijelova i cjeline. Postoji li ipak neka temeljna sastavnica sveg mnoštva, neki temelj, neko jedno prvo počelo svega ili je priroda i na fundamentalnoj razini zaista mnoštvena i složena? Dakle, složenost kozmosa nikada nije bila upitna, no kako tu složenost razumjeti još uvijek je veliko pitanje. Ne čudi stoga da je fenomen emergencije složenosti (emergance of complexity) iznimno aktualno pitanje u suvremenom znanstvenom diskursu u kontekstima brojnih znanstvenih disciplina, od psihologije, sociologije, biologije, kemije, fizike, kozmologije pa sve do matematike i, naravno, filozofije.

Kolegij se sastoji od predavanja (2 s/tj.) koja uključuju obradu tematskih cjelina, čitanje izvornih tekstova iz filozofije znanosti i kritičkih rasprava. Predmet nosi 3 ECTS boda.

Cilj kolegija je predavanjima i analizom izabranih tekstova upoznati studente s problemom emergencije i njegovom slojevitošću, te s najpoznatijim argumentima i raspravama o pitanju emergencije.


Filozofija znanosti je filozofijska disciplina koja čiji je nastanak vezan uz sazrijevanje novovjekovne znanosti. William Whewell, E. Mach, P. M. M. Duhem, B. Russel, R. Carnap, K. R. Popper, T. Kuhn itd. samo su neki od poznatijih autora koji su istraživali pitanja filozofije znanosti. Filozofija znanosti pored općih tema o određenju znanosti, strukturi znanosti, metodama, ciljevima i smjeni teorija uključuje i analizu temeljnih pojmova i metoda pojedinih znanstvenih disciplina, te posljedice novih rezultata i metoda znanosti na tradicionalne filozofijske probleme. 

Cilj kolegija je studente upoznati s najpoznatijim autorima, raspravama, temama i konceptima filozofije znanosti kako bi mogli kritički promišljati o pitanjima iz konteksta filozofije znanosti. 

Kolegij se sastoji od predavanja (2 s/tj.), čitanja izvornih tekstova iz filozofije znanosti i kritičkih rasprava. Predmet nosi 3 ECTS boda.


Kolegij Filozofija spoznaje uvodi studente u filozofsko razmišljanje i raspravljanje o fenomenu ljudske spoznaje i kriterijima znanja u svrhu konstruktivnog i kritičkoga pristupa svijetu te ih osposobljava za susret s mnoštvom filozofskih mišljenja koja će upoznavati tijekom studija. Pažnju posvećuje glavnim pitanjima o ljudskoj spoznaji iz problemske i povijesne perspektive uz pozornost na (neo)skolastičku i analitičku epistemološku tradiciju i radu na izvornim tekstovima autora koji su se bavili pitanjima ljudskog spoznavanja. 

Sadržaj predavanja: : 1) Što je epistemologija i čemu; 2) Pristupi spoznaji; 3) Skepticizam I; 4) Skepticizam II; 5) Definicija znanja; 6) Vjerovanje i sud; 7) Istina; 8) Opravdanje znanja; 9) Izvori spoznaje; 10) Spoznaja i bitak; 11) Univerzalni pojmovi; 12) Spoznaje a priori; 13)  Načelo uzročnosti; 14) Problem indukcije; pretpostavke i postupci prirodnih znanosti; 15) Istina i sloboda.

Vježbe iz Filozofije spoznaje:  čitanje i analiza filozofijskih tekstova iz filozofije spoznaje, poticanje na  samostalnost u rješavanju problema i razvijanje kritičkog razmišljanja, rješavanje zadataka u timovima i pojedinačno, pisanje ogleda na zadanu temu (s obaveznom literaturom) koji se predaje na unaprijed dogovorenom terminu vježbi. 

CILJ

Naznačiti znanstveni pristup proučavanja religija i naznačiti osnovne teme kojima se bave religijske znanosti.

OPIS 

Obrađuju se osnovni problemi vjere, vjerske tradicije i prisutnosti u svijetu. Obrađuju se načini kako pojedine znanosti pristupaju fenomenu vjere i religioznosti te mogućnost znanstvenog bavljenja religijom. Kolegij ima prvotnu svrhu pripraviti studenta na studij pojedinih kolegija koji obrađuju specifična pitanja religije.

Tematske cijeline: 1. Uvod - pojmovi vjere, sekularizacije, ateizma i agnosticizma; 2. uvod u religije Indije (Hinduizma, Džanizam, Budizam); 3. religije dalekog istoka (konfucionizam, taoizam, tamanizam, šintoističko učenje); 3. suvremene monoteističek religije; 4. nastanak i razvoj uzdaizma; kršćanstvo; 5. islam; 6. religije svijeta (afričke i američke religije i vjerovanja); 7. novi relgijski pokreti; 8. etika i moral u monoteističkim religijama; 9. o religijskoj zajednici i pripadanju.

Cilj je kolegija upoznati student s najvažnijim oblicima religijskih obreda u kršćanstvu i drugim religijama (židovstvo, islam hinduizma, budizam, i drugima).

Opis i tematske cjeline. U kolegiju se obrađuju sljedeće teme: 1. Pojam i definicija religioznog kulta, obreda, liturgije 2. Simboli i znakovi u religioznom kultu 3. Riječ, glazba i geste u kultu 4. Kultni predmeti (odjeća, posuđe, ukrasi) 5. Kultni prosto i vrijeme 6. Prirodni elementi u kultu (napose kršćanskom): voda, kruh, vino, ulje, vatra, svijetlo, tamjan, sol, pepeo 7. Povijest kršćanskog kulta 8. Sudionici kršćanskog kulta (svećenik, službenici, narod) 9. Sakramenti - sveti kršćanski znakovi i obredi 10. Euharistijsko slavlje - središnji kršćanski kult 11. Blagoslovine i drugi kršćanski obredi 12. Kršćanska liturgijska godina

Vrednovanje: pohađanje nastav, kolokvij, pismeni i po potrebi usmeni ispit.

CILJ

Cilj je predmeta upoznati studente s pojavom i povijesnim razvojem filma općenito i te biblijskog filma i filma o Isusu kao važnim podžanrovima filmske umjetnosti.

OPIS 

Pored kratkog pregleda povijesnog razvoja filma, u sklopu ovog kolegija studenti će se upoznati s filmskim izražajnim sredstvima (kadrom, osvjetljenjem, zvukom, montažom i drugim), čimbenicima sličnosti i razlike te strukturiranjem filmske cjeline. Također će se obraditi filmski rodovi i vrste te se zaustaviti na žanrovima igranog filma budući da u svakoj od njih postoji primjer filma o Isusu. Posebna pozornost bit će posvećena slici i kompoziciji te biblijskom narativuSadržaj predmeta: 1. Uvod u kolegij filmsko vjerovanje 2. Slika, kompozicija, filmska fotografija i kadriranje kao organizacijska struktura filma 3. Osvjetljenje, zvuk, montaža; Misija. 4. Rana povijest filma Rani filmovi o Isusu, 1897/1898 Horitzove Pasionske igre. 5. Crno bijeli nijemi film o Isusu La vie et la passion de Jésus Christ 6. The King of Kings (1927), Cecil B. DeMille; Ulazak u zvučnu eru - Ecce Homo 7. Talijanski neorealizam Evanđelje po Mateju, Pier Paolo Pasolini ; Isus iz Nazareta (1977.), Franco Zefferelli 8. Projekt The Jesus Film; Jésus de Montréal (1989.), Denys Arcand, transfiguracije Isusove osobe . 9. Posljednje Kristovo iskušenje (1988.), Martin Scorcese; Mjuzikl  Isus Krist Superstar (1973.); Godspell  (1973); Jesus Christ Superstar, Norman Jewison. 10. Pasija (2004), Mel Gipson; Sin Božji (2006); Uskrsli (2017)

Metoda i vrednovanje: Predavanja, seminari , diskusije, seminarski rad, analiza važnih filmskih naslova, pismeni i po potrebi usmeni ispit.

Prvi dio predavanja obrađuje tri tradicionalna oblika ljudske misli: pojam, sud i zaključak. Navode se zatim razne vrste pojmova, zatim odnosi među pojmovima. Drugi dio obraća se "sudu",koji se određuje kao: "spoj pojmova kojim se nešto tvrdi ili proruče". Obrađuje se i tzv. računi sudova s logičkim operacijama i njihovim istinosnim tablicama. Treći dio obrađuje zaključak. Posebnu pozornost zaslužuje deduktivan posredan zaključak i to njegov kategorički oblik. Tu se susrećemo s njegovim figurama i modusima te s općim pravilima silogizma prema kojima se određuje valjanost silogizma. Drugi dio logike obrađuje metode spoznavanja. Zatim se govori o još nekim metodama osobito koje se primjenjuju u prirodnim znanostima, kao što su: opis, objašnjenje i predviđanje. Zatim se prikazuju načini otkrića i dokazivanja u znanostima kao i moguće pogreške u postpuku dokazivanja. Razjašnjavaju se pojmovi: problem hipoteze, provjerljivost i opravdanje.

CILJ

Cilj je ovog predmeta upoznati se s osnovnim temama psihologije religije.

OPIS 

Opći uvod u psihologiju religije: Pojam. Predmet proučavanja. Religioznost i vjera. Duhovne vježbe. 2. Psihološka interpretacija religioznosti: Metodički pristup. Karakteristike. Kritičko prosuđivanje. Značajni autori. 3. Razvojna psihologija religije: Problem stadija. Korjeni religioznosti. 4. Uloga majke u religioznom razvoju djeteta: Bazično povjerenje. Afektivni temelji religioznosti.  5. Religioznost djetinjstva: antropomorfizam, Animizam. magijska religija. Dječji pojam o Bogu. 6. Religioznost adolescenta: Promjene u religijskom mišljenju. čuvstveni aspekti. Religija i moral. Religiozna sumnja. Socijalna dimenzija religioznosti.7. Religiozna zrelost: Funkcija religioznog stava. Motivacijska autonomija. Karakteristike zrele religioznosti. 8. Psihopatologija i religioznost: Razne devijacije u psihološkom doživljavanju religioznosti. Religija i neuroza. 9. Parapsihološke pojave i prava religioznost: spiritizam, vjerske ekstaze? 10. Psihološki doživljaj mističnog iskustva.

Vrednovanje: pohađanje nastave, kolokviji, pismeni i po potrebi usmeni ispit

.

1.Opći uvod u psihologiju

2. Psihofiziologija

3. Percepcija, emocije, motivacija

4. Ponašanje u konfliktnim situacijama, obrambeni mehanizmi ličnosti

5. Učenje i pamćenje

6. Inteligencija, stupnjevi i razine psihičke aktivnosti

7. Teorije ličnosti

8. Psihopatologija, psihodijagnostika, psihoterapija

Aurelije Augustin je istaknuti filozof i teolog koji je živio na samom kraju antike i početku srednjega vijeka, te u svojim djelima otkriva aktualne teme i pitanja filozofijskih rasprava toga doba. U svom najpoznatijem, ali iznimno višeslojnom, djelu Ispovijesti Augustin tematizira niz filozofijskih pitanja iz konteksta metafizike, epistemologije, etike, filozofije jezika, odgoja itd. te se otkriva kao vrstan filozof, svojim pristupom blizak suvremenim filozofima, koji i samog čitatelja poziva na filozofiju.

Ciljevi kolegija su predavanjima i analizom Augustinovih Ispovijesti: potaknuti studente na kritičko čitanje filozofijskih tekstova kako bi produbili razumijevanja argumenata s područja filozofije; osposobiti ih za uočavanje i promišljanje filozofijski relevantnih tema; upoznati studente s temeljnim karakteristikama filozofijske misli Aurelija Augustina i s temeljnim obilježjima i filozofijskim sadržajem i strukturom Ispovijesti, te ih uputiti na značaj Augustina i njegova najpoznatijega djela za razvitak filozofijske misli i suvremena filozofijska tematiziranja.


Aristotel je jedan od najznačajniji antičkih filozofa. Djelo Metafizika najutjecajnije je djelo u povijesti filozofije, te je stoga važno da se s njegovim sadržajem upoznaju studenti filozofije. Čitanje ovog djela a) pruža dobar pregled rasprava unutar antičke filozofije; b) uvod je u cjelokupnu Aristotelovu filozofsku misao, i Aristotelovo određenje metafizike, koja se temelji na razlici u putu spoznavanja stvari koje su poznatije u odnosu na nas, čime se bavi fizika, i onim što je poznatije u odnosu na samu stvar, čime se bavi metafizika.

Cilj ovoga seminara je upoznati studente sa sadržajem Aristotelovog djela Metafizikom, te ih osposobiti za a) samostalno čitanje filozofijskih tekstova; b) valjano argumentiranje u filozofijskim raspravama, te poboljšati njihovo razumijevanje c) izvornoga teksta, Metafizike, i d) Aristotelovog određenja metafizike.


Početkom XX stoljeća filozofi znanosti i logičari ili su sami postali ili su bili učitelji pionirima umjetne inteligencije. Područje UI svoje korijene nalazi u krilu filozofije, poglavito logike, a prvi cilj mu je bio, riječima Waltera Pittsa, bolje razumjeti ljudski um i inteligenciju. Simbolično i poznati rad Alana Turinga, oca modernog računarstva, izašao je u Mindu. No, iako sva područja znanstvenog istraživanja imaju logičke, epistemološke i metafizičke poveznice s filozofijom, ipak nijedno područje novijih istraživanja nije toliko vezno uz filozofiju kao područje UI. Naime, osim što filozofija i UI dijele brojne koncepte, područje UI svojim razvitkom utječe na razumijevanje koncepata koji su dio tradicionalno filozofijske tematike: inteligencija, djelovanje, svijest, spoznaju, jezik, slobodnu volju, emocije, kreativnost itd.

Ciljevi kolegija su upoznati studente s temeljnim temama, argumentima, raspravama, pojmovima i problemima koji su tzv. zajedničko interesno područje UI i filozofije kako bi mogli samostalno i kritički procjenjivati argumentaciju u suvremenim raspravama o filozofiji UI i filozofijskim problemima UI.


"Filozofija kulture“ je filozofska disciplina koja uz morfologiju kuture prije svega proučava simbole, vrijednosti, svjetonazor i izvorišta kulturne fenomenologije te na taj način predstavlja svojevrsnu spojnicu između kolegija „Filozofska antropologija“ i „Etika“. U kolegiju se predstavljaju i analiziraju teze nekih filozofa - poglavito E. Cassirera, S. Freuda, O. Spenglera, K. Jaspersa, J. Ortega y Gasseta, A. J. Toynbee, H. Spencera, A. Gehlena, H. Plessnera, J. Huizinge, K. R. Poppera, H. Marcusea, P. P. Theillard de Chardina, R. Guradinija, H. Gadamera, J. Diamonda, E. Sapira, N. Chomskyog i drugih. U kolegiju „Filozofija kulture“ analiziraju se odnos kulture i nature (prirode), kulture i civilizacije, kulture i tehnike, kulture i humanizma, kulture i vrijednota, kulture i religija, kulture i jezika... Govori se o „univerzalnoj gramatici“ i „transkulturalnim konstantama“, simbolima kulture, o nastanku, usponu i propasti kultura...

U kolegiju će predstaviti najznačajniji predstavnici u povijesti europske političke filozofije, od  Platona, Aristotela, Augustina, Tome Akvinskoga, preko Tome Morea, Machiavellia, Hobbesa, Rousseaua, Kanta, Hegela sve do novijih teoretičara koji su svoju misao temeljili na pozadini filozofije kritičkog racionalizma, odnosno do suvremenih liberalnih (J. Rawls) i „konzervativnih“ teoretičara (komunitarista!). U kolegiju će se predstaviti, pojasniti i analizirati pojmovi koji su vezani uz politiku kao što su: narod, nacija, država, vlast, moć, sloboda, jednakost, demokracija, ljudska prava itd.


Razdoblje renesanse teško je točno odrediti, baš kao i kraj srednjega i početak novoga vijeka. Vrijeme renesanse predstavlja i kraj srednjega i početak novoga vijeka, vrijeme je oživljavanja antike, vrijeme očitovanja stvarateljske snage filozofske misli srednjega vijeka, no i vrijeme rađanja novih ideja i novih znanstvenih otkrića. Razdoblje od XIV. do XVII. st. u kojem se stvara nova slika svijeta i čovjeka, oblikuju novi pogledi na vrijednosti što će imati posljedice za filozofiju, religiju, umjetnost, znanost, politiku i kulturu pa se poznavanje i razumijevanje ove epohe razvitka filozofijske misli pokazuje značajnim za razumijevanje daljnjeg razvitka filozofije, znanosti, umjetnosti i kulture, sve do suvremenih tematiziranja.

Ciljevi ovoga kolegija su upoznati studente s izvorima, temeljnim pojmovima, smjerovima, temama i predstavnicima filozofije (s njihovom koncepcijom filozofije) u kontekstu povijesne epohe renesanse od 1300. do 1600. godine. Posebice s renesansnim humanizmom kao općom intelektualnom podlogom renesansne kulture te s nastankom i razvojem renesansnog platonizma, aristotelizma i filozofije prirode, ali  i ukazati na povezanost i srodnost filozofije s umjetnošću toga doba te ukazati na značenje filozofije renesanse za razumijevanje filozofije, znanosti i kulture Zapada.


Antička filozofija obuhvaća razdoblje nastanka filozofije i znanosti u Grčkoj (VI. – V. st. pr. Kr.), preko dubljeg proučavanja misli Platona i Aristotela, zatim prati slijed učenja stoika, epikurejaca, skeptika i neoplatoničara sve do zatvaranja škole u Ateni 529. godine.

Antička filozofija vrlo je važna za razumijevanje znanstvene kulture Zapada. I danas je suvremenoj filozofiji izvor nadahnuća. Antička filozofija može biti korisna u proučavanju kršćanskih spisa koji su se uvelike nadahnjivali grčkom mudrošću.

Kolegij daje uvod u široko područje filozofskih disciplina: metafizika, fizika, logika, etika, politička filozofija, estetika, antropologija, kozmologija, prirodoslovlje i dr.

Antička filozofija prisutna je u kršćanskoj misli prvih stoljeća, u srednjovjekovnoj filozofiji i filozofiji Renesanse.


Ciljevi kolegija Analitička filozofija su usvajanje analitičke metode u filozofiji općenito, što uključuje usvajanje i primjenu racionalnog argumentiranog načina obrazlaganja i odgovaranja na prigovore, te upoznavanje pojmova i središnjih tema analitičke filozofije 20. st. u povijesnom smislu. Student će moći: Opisati razvoj analitičke metode u povijesti filozofije. Definirati i ilustrirati osnovna stajališta o središnjim temama u analitičkoj filozofiji 20. st. Kritički kontekstualizirati i suočiti stajališta u analitičkoj filozofiji. Teme predavanja: Pojam analize u povijesti filozofije; Pojam analize u analitičkoj filozofiji 20. st.; Analitički filozofi 20. st. (G. Frege, G.E. Moore, B. Russell, L. Wittgenstein, Bečki krug, Oxfordska škola, W.O. Quine, P. Strawson); Filozofija jezika: značenje; Analitička filozofija uma: intencionalnost; Analitička metafizika: pojam egzistencije.