Završni rad

Život pod mikroskopom

Zdravstvena statistika

Zdravstvena informatika

Uvod u znanstveni rad

Uvod u prehrambene tehnologije

Kolegij je jedan od obaveznih predmeta na 3. godini Preddiplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva. Sastoji se od 24 sata predavanja i 6 sati seminara, a nosi opterećenje od 2,5 ECTS-bodova. 

Kolegij obuhvaća tehnike i principe proizvodnje, distribucije i potrošnje hrane koji su zajednički različitim vrstama hrane. Osmišljen je da bude horizontalan presjek kroz različite prehrambene tehnologije: konzervne, esktraktivne i neke od posebnih tehnologija. 

Cilj kolegija je da polaznici usvoje principe i upoznaju standardne tehnike u poslovanju s hranom, kao i temeljne propise iz domene osiguranja kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane. Time se osposobljavaju za osnovnu komunikaciju i suradnju s ostalim strukama uključenim u proizvodnju, preradu, distribuciju i potrošnju hrane.

Organska kemija

Opća toksikologija

Opća i anorganska kemija

Opća ekologija

Molekularna medicina i biotehnologija

Mikrobiologija s parazitologijom

Mikrobiologija hrane

Metali u biološkim procesima

Medicina rada

Medicina rada kao kolegij za sanitarne inženjere detaljno je osmišljena i razrađena u smislu dostizanja dva kompleksna cilja: ostvarenje prvog cilja postiže se usvajanjem gradiva iz ocjene ekoloških čimbenika radnog mjesta, a drugoga bioloških karakteristika organizma. Iako sanitarni inženjeri nisu liječnici, potrebno ih je naučiti prepoznavati promjene na čovjeku u radnom procesu i radnoj okolini, koja kao stresor, ukoliko prijeđe fiziološke okvire dovodi do promjena u organizmu - (dose-response) krivulja iz toksikologije, primijenjena u medicini rada.

        Pristupajući ovakvim, dvojakim načinom u ocjeni radne sposobnosti, analizirajući

čimbenike radne okoline i paralelno prateći biomedicinske parametre kod čovjeka, suvremeni sanitarni inženjer biti će traženi i nezaobilazni stručnjak u svakom industrijskom pogonu i poduzeću, bez kojega neće biti moguće pravilno i stručno obavljanje poslova, a niti procjena radnih zadataka.

 Sadržaj kolegija

        Upoznavanje sa okolinskim čimbenicima radnog mjesta, buka i vibracije, toplinski okoliš, osvijetljenost, električna struja, neionizirajuća i ionizirajuća zračenja, sniženi i povišeni atmosferski pritisak, kemijski čimbenici radnog mjesta – plinovi, pare, aerosoli, biotički čimbenici. Upotreba pojedinih mjernih instrumenta za mjerenje okolinskih čimbenika, uspoređivanje dobivenih rezultata s standardima – pravilno korištenje pravilnika RH, korištenje Narodnih novina, službenih listova, interpretacije već dobivenih rezultata, primjeri ekspertiza radi izdavanja dozvola za rad industrijskih pogona i slično.

        Popis poslova s posebnim uvjetima rada, lista profesionalnih bolesti. Prikaz Centra za dijagnostiku i ocjenu radne sposobnosti, timova za medicinu rada sa opremom – funkcionalnom dijagnostikom za ocjenu radne sposobnosti. Interpretacija spirometrije, EKG-nalaza, ortoretera, audiometrije, laboratorijskih nalaza, interpretacija dobivenih specijalnih nalaza perifernih limfocita na kromosomske aberacije, najčešće upotrebljavanih psihologijskih testova. Upoznavanje sa dijagnostičkim mogućnostima suvremene medicine rada, načinima izdavanja liječničke dokumentacije i njenog čuvanja, što je također važno za nadležnog sanitarnog inženjera, koji može biti u timu zaštite na radu u industrijskom pogonu, te mora imati mogućnost uvida u izdato liječničko uvjerenje, odnosno znati vršiti njegovu interpretaciju u odnosu na dopuštenost ili zabranu rada na određenom radnom mjestu. 

Prikaz primjera iz svakodnevne prakse, prikaz slučajeva, case–reporti, prikaz radova u CC/SCI, potsticanje studenata na istraživački rad.

Mjerenje okolinskih faktora, interpretacija rezultata na vježbama. Definiranje pojmova kao što su MDK, KDK, izračunavanje VDE – vaganih dnevnih ekspozicija za plinove u radnoj atmosferi. Seminari o načinima detekcije plinova, načinu mjerenja i jedinicama, najosnovniji elementi za uočavanje simptoma otrovanosti i pružanje prve pomoći.

Prikaz profesionalnih kožnih bolesti, profesionalnih malignoma kao posljedica izlaganja štetnim okolinskim čimbenicima. Pregled pesticida, njihova podjela s obzirom na namjenu, kemijski sastav i djelovanje, te prema otrovnosti za ljude.

Proizvodnja nafte i njenih derivata, benzena, alifatskih i aromatskih i aromatskih ugljikovodika, akutna i kronična trovanja, mjere zaštite. Posjeta rafineriji nafte – INA Rijeka.

Proizvodnja plastičnih masa s naglaskom na vinil – klorid monomer.

Prikaz profesionalnih bolesti pluća – pneumokonioze. Povijest javljanja, raširenost prema rudarskim krajevima i industriji. RTG znakovi, simptomi bolesti, mjerenje plućnih funkcija i kapaciteta, alergološki testovi.

Osnove kineziološke fiziologije, ispitivanje eksplozivne snage, repetitivne snage, izdržljivosti. Izvori energije, anaerobni i aerobni, teški sportovi.

Bolesti i trovanja u industrijskoj toksikologiji izazvana metalima kao olovo, živa, krom, nikal, berilij, kobalt, cink, bakar, kositar, talij, vanadij, platina, nametalima, arsenom i fosforom. Alkoholi i glikoli, kiseline.

Ocjena radne sposobnosti u medicini rada, spriječavanje nastanka invalidnosti, profesionalna orjentacija i selekcija.

Menagement u medicini rada, tržišna konkurencija i etičnost, motiviranost za posao i

 

osnove psihologije rada. 

Matematika

Komunikacijske vještine

Javno zdravstvo

Ionizirajuća i neionizirajuća zračenja

Fiziologija s patofiziologijom

Fizika i biofizika

Epidemiologija

Engleski u okolišnom i javnom zdravstvu

Engleski u okolišnom i javnom zdravstvu

Biologija

Biokemija

Bioetika

Analitička kemija