CILJEVI PREDMETA: 
Stjecanje znanja i kompetencija iz nuklearne fizike, koja predstavlja značajnu granu moderne fizike sa implikacijama u nizu temeljnih znanstvenih disciplina (fizika elementarnih čestica, astrofizika, astronomija i kozmologija), a čije primjene s druge strane predstavljaju osnove modernih tehnologija: tehnike nuklearne medicine u dijagnostici i terapiji, proizvodnja energije, datiranje, ispitivanje strukture materijala, primjene u ekologiji, geologiji i klimatologiji, nuklearnoj forenzici, itd. 

Usvajanje temeljnih znanja o strukturi nukleona, nukleon-nukleon međudjelovanju, globalnim svojstvima atomskih jezgara. Stjecanje znanja o najznačajnijim eksperimentima i praktična primjena kvantne mehanike i klasične elektrodinamike na fiziku mikroskopskih konačnih sustava - agregata čestica koje međudjeluju jakom, slabom, i elektromagnetskom silom.

Osiguravanje studentima temeljna znanja i ulazne kompetencije za predmet Nuklearna fizika 2. Zajedno sa predmetom sljedbenikom, Nuklearna fizika 2, cilj je osiguravanje studentima temeljna znanja i ulazne kompetencije za specijalističke kolegije 4. i 5. godine studija (Medicinska fizika, Nuklearna astrofizika, Nuklearna struktura, Praktikum iz nuklearne fizike , Struktura nukleona, Fizika hadrona, Reaktorska fizika) i povezivanje s doktorskim studijem iz nuklearne fizike ili neke od gore navedenih fundamentalnih disciplina, kao i sa specijalističkim i doktorskim studijima medicinske fizike. 

Popis ishoda učenja:

 1. Objasniti strukturu nukleona, zakone sačuvanja, i izospin.

2. Pravilno tumačiti općeniti oblik nukleon-nukleon međudjelovanja polazeći od simetrija i eksperimentalnih podataka raspršenja nukleona.

3. Primijeniti rezultate najznačajnijih eksperimenata raspršenja sa svojstvima nuklearnog međudjelovanja i općim svojstvima jezgara.

4. Demonstrirati poznavanje svojstva deuterona, primijeniti kvantnu mehaniku u opisu statičkih električnih i magnetskih momenata deuterona.

5. Primijeniti kvantnu fiziku i klasičnu elektrodinamiku u opisu električnih i magnetskih momenata atomske jezgre.

6. Demonstrirati poznavanje osnovnih globalnih svojstava atomske jezgre u kontekstu relevantnih eksperimenata i fenomenološkog formalizma, posebice oblik i dimenzije jezgre, energije vezanja.

7. Objasniti temeljna svojstva beskonačne nuklearne materije i objasniti nuklearnu jednadžbu stanja

8. Demonstrirati poznavanje nuklearnog modela ljusaka i magične brojeve.

9. Objasniti efektivni srednji nuklearni potencijal i model ljusaka,  jednočestični spektar stanja sferičnih jezgara u aproksimaciji harmoničkog oscilatora i proširenja sa spin-orbit međudjelovanjem 

10. Primijeniti deformirani model ljusaka u opisu jednočestičnih spektara kao funkcije parametra deformacije.

 



OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:

Tijekom semestra studenti rješavaju samostalne zadatke za domaću zadaću  i polažu dva pismena kolokvija. Na kraju semestra studenti izlaze na završni usmeni ispit.
Literatura:
  1. Samuel S. M. Wong, Introductory Nuclear Physics, Wiley-Interscience, 1999.
  2. - Kenneth S. Krane, Introductory Nuclear Physics, Wiley-Interscience, 1987.
    - Kris Heyde, Basic Ideas and Concepts in Nuclear Physics, Institute of Physics, 2004.
    - Kris Heyde, From Nucleons to the Atomic Nucleus: Perspectives in Nuclear Physics, Springer Verlag, 2002.
    - John Dirk Walecka, Theoretical Nuclear and Subnuclear Physics, Imperial College Press, 2004.
Preduvjeti za:
Upis predmeta :
Položen : Klasična elektrodinamika
Položen : Kvantna fizika

Elementarne čestice i njihova međudjelovanja. Ubrzivači i dektektori čestica. Prirodni sustav jedinica. Relativistička kinematika i Fermijevo zlatno pravilo. Širina raspada i udarni presjek. Diracova jednadžba. Račun smetnje i Feynmanovi dijagrami. Kvantna elektrodinamika. Osnovni procesi kvantne elektrodinamike. Duboko neelastično raspršenje. Kvarkovi.

Obavezna literatura:  Mark Thomson, Modern Particle Physics, Cambridge University Press