Ciljevi predmeta:

1. Prikazivanje povijesnog razvoja proizvodnje prahova, te povezanosti tehnologije i svojstava

2. Upoznavanje s metodama proizvodnje sinterabilnih metalnih prahova, postupcima njihovog kompaktiranja i sinteriranja, kao i s ispitivanjima dobivenih kompakta

3. Razvijanje sposobnosti za analizu i sintezu temeljnih znanja struke

4. Sposobnost primjenjivanja stečenih znanja u praksi.


Ishodi učenja na razini predmeta:

1. Prikazati metode proizvodnje sinterabilnih metalnih prahova, te postupke njihovog kompaktiranja i sinteriranja

2. Izraditi analizu mikrostrukture i svojstava prahova i kompakta

3. Odabrati najpovoljniju tehnologiju za dobivanje određenog sinterabilnog praha

4. Procijeniti ekonomske parametre za opravdanost odabrane tehnologije.


Obveze studenata (uvjeti za dobivanje potpisa):

- Redovito pohađanje nastave (najmanje 70%) i uspješno završene vježbe.


Način izvođenja nastave:

- Predavanja, vježbe.


Ocjenjivanje:

- ocjena aktivnosti studenata na nastavi,

- ocjena pismenih kolokvija (III kolokvija),

- završni ispit (pismeni i usmeni).


Obvezna literatura:

1. Lj. Slokar, Metalurgija praha i sinter materijali, Metalurški fakultet, Sisak, 2015. http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/diplomski-sveucilisni-studij-metalurgija/2-godina-diplomskog-studija/METALURGIJA%20PRAHA%20I%20SINTER%20MATERIJALI.pdf/view

2. R.M. German, Powder Metallurgy Science, Metal Powder Industries Federation, Princeton, New Yersey, 1984.

3. D. Schulze, Powders and Bulk Solids, Springer, Berlin, 2008.


Dopunska literatura:

1. B.S. Mitchell, An Introduction to Materials Engineering and Science, John Wiley & Sons, Inc. Hoboken, New Jersey, 2004.

2. Ch. K. Gupta, Chemical Metallurgy, Wiley-VCH Verlag GmbH&Co.KGaA, Weinheim, 2003.

3. B.D. Fahlan, Materials Chemistry, Springer, London, 2011.


U prvom dijelu kolegija proučavaju se funkcije više varijabli s posebnim naglaskom na izračunavanje lokalnih i uvjetnih ekstrema.

U drugom dijelu kolegija proučavaju se numeričke metode aproksimacije i interpolacije, te motode rješavanja nelinearnih i diferencijalnih jednadžbi.

U trećem dijelu kolegija proučavaju se statističke metode za prikaz podataka, mjere centralne tendencije i disperzije, te slučajne varijable.