Ovaj kolegij je namijenjen studentima diplomskog studija Bioprocesno inženjerstvo koji su na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisali izborni predmet Biotehnološka proizvodnja octa. Svrha je pružiti studentima pregledan materijal iz kojeg bi mogli spremati ispit i dobiti stručno znanje potrebno u vođenju pogona. Dodatno, gradivo  bi trebalo poslužiti kao svojevrsni kratki priručnik svima onima koje životni put nanese u proizvodnju octa. Kolegij je namijenjen prvenstveno za učenje i upoznavanje industrijskih tehnika i postupaka u proizvodnji octa. Pri tome je težište postavljeno na tehnološka rješenja koja se primjenjuju u srednjoeuropskom prostoru. No, kako su današnje tehnike proizvodnje razvijene iz postupaka koje smo koristili u prošlosti, radi lakšeg razumijevanja suvremenih tehnoloških postrojenja dat je kratak prikaz starijih zanatskih, tradicionalnih i starijih industrijskih načina proizvodnje. 


    Kolegij Imunologija (4 ECTS-a) izvodi se u obliku predavanja (24 sata), seminara (8 sati) i vježbi (18 sati) koje su podijeljene u tri metodske cjeline: Pregled i dijelovi imunosnog sustava, Fiziološki tijek imunoreakcije i imunoreakcija u obrani i bolesti. Cilj predmeta je upoznavanje studenata s organizacijom imunosnog sustava te osnovnim mehanizmima njegova djelovanja kao što su nespecifična imunost, specifična imunost, mehanizam prepoznavanja antigena i njegovo predočavanje. Studenti se upoznaju s načinima regulacije i kontrole izvršnih mehanizama u obrani od antigena podrijetlom od infektivnih mikroorganizama (bakterija, virusa, parazita i glјivica), antigena neinfektivnog podrijetla (tumorski antigeni i antigeni transplantata) kao i principima imunoterapije. Također, upoznat će se i s mehanizmima nastanka bolesti vezanih za imunosni sustav kao što su hipersenzitivnost, autoimunost te imunodeficijencija. Kroz seminare i vježbe, studenti će biti upoznati s principima i primjenom imunoloških testova u dijagnostici i mogućnostima uporabe modernih biotehnoloških metoda u imunoterapiji.

    Kolegij Imunologija za nutricioniste (3 ECTS-a) izvodi se u obliku predavanja (15 sati) i seminara (15 sati) koje su podijeljene u četiri metodske cjeline: (1) Pregled i dijelovi imunosnog sustava, (2) Fiziološki tijek imunoreakcije, (3) Alergijske reakcije. Imunosni sustav sluznica i kože te (4) Nutritivne alergije i druge nepoželjne reakcije na komponente hrane.

    Cilj predmeta je dati uvid studentima u organizaciju imunosnog sustava te osnovne mehanizme njegova djelovanja kao što su nespecifična imunost, specifična imunost, mehanizmi alergijskih reakcija, prirodni i umjetni alergeni/antigeni, imunosni sustav probavnog trakta, alergije i preosjetljivost na hranu, anafilaksija i trovanja izazvana hranom, procjena rizika u prehrani, upravljanje rizikom i saopćavanje rizika u prehrani, imunosni sustav kože, alergijske reakcije u koži, imunosni sustav respiracijskog trakta, respiracijski alergeni i alergijske reakcije u respiratornom sustavu.

    U uvodnom dijelu opisana je podjela i biogenetsko podrijetlo prirodnih spojeva kao
    produkata primarnog i sekundarnog metabolizma. U početnim poglavljima obrađuju se
    ugljikohidrati i lipidi u smislu proširenja enciklopedijskih znanja stečenih o tim temeljnim
    biomolekulama u preddiplomskom studiju. Posebna pozornost posvećena je sekundarnim
    metabolitima u sklopu sljedećih poglavlja: terpenoidi, alkaloidi, šikimati-lignani,
    polifenoli, prostaglandini, feromoni i flavonoidi. Prikazane su njihove biosinteze, biološko
    odnosno ekološko djelovanje i postupci razdjeljivanja/ identifikacije iz prirodnog
    materijala. Cilj modula: Proširiti i produbiti znanja o prirodnim spojevima stečenim na
    preddiplomskom studiju, te tako osigurati temelj za primjenu naučenog znanja u
    istraživačkom kontekstu.

    Modeli su pojednostavljen prikaz procesa ili stanja. Prehrambeno inženjerstvo se temelji na procesima.

    Međutim kako doći do modela, koje osnove su nužne - pokušati će odgovoriti ovaj predmet.


    Kroz predmet naglasak se daje osnovama mjernih metoda koje se koriste u nutricionizmu i kontroli hrane . Svaki laboratorij ili pripremnica hrane prikuplja podatke u kontroliranim uvjetima. Eksperimentalna mjerenja (laboratorijska ili prikupljena iz upitnika) u području nutricionizma i kontrole hrane često predstavljaju podatke koji je nužno dodatno obraditi. Kolegij će se osvrnuti na tipove grešaka koje se prilikom mjerenja mogu dogoditi i kakav je njihov utjecaj na konačan rezultat te kako pravilno izbjeći krivu interpretaciju takvih rezultata.

    Također će se obrađivati mjereni podaci i osnovni statistički parametri, te će se dati osvrt na važnost analize mjernih pogrešaka i izbora mjerene metode i instrumenata. Obraditi će se mjerenja koja nisu neposredno vezana za računalo (npr. antropometrijska mjerenja: tjelesna visina, tjelesna masa, električna konduktivnost i impedancija (mjerenje masnog tkiva), te mjerni sustavi koji su računalom povezani sa mjernom instrumentacijom (npr. masa, tlak, temperatura, vlažnost, automatski FIA mjerni sustavi). Mjerni sustavi računalno povezani s mjernom instrumentacijom vrlo su važne u pripremnicama hrane, skladištima, distribuciji, proizvodnim jedinicama, te kontrolnim laboratorijima. Svi postupci i primjeri mjerenih metoda su popraćena s prikazima primjene u praksi.



    Definicije, klasifikacija i podjela ambalaže (osnovna, s aspekta: otpada, rukovanja, vrste materijala). Funkcije i značaj pakiranja. Materijali (drvo, staklo, metal, papir, plastika, složeni ambalažni materijali, biorazgradljiva i jestiva ambalaža). Proizvodnja materijala. Metode prerade (injekcijsko prešanje, puhanje, lijevanje, ekstruzija, kalendiranje, istezanje folija, duboko izvlačenje, spajanje; izrada dvodijelnih i trodijelnih limenki; izrada staklenki, plastenki). Strojevi za omatanje i pakiranje. Ambalažni oblici: omoti, vreće i vrećice, kutije, sanduci, bačve, kante, boce, limenke, staklenke, plastenke, tube, čaše. Čepovi i zatvarači. Sustavi pakiranja prema vrsti proizvoda. Metode pakiranja hrane: aseptičko pakiranje, vakuum pakiranje, pakiranje u kontroliranoj/modificiranoj atmosferi, aktivna i inteligentna ambalaža, ambalaža za mikrovalne pećnice (susceptori). Interakcija hrana-ambalaža (korozija, migracija, propusnost na plinove i vodenu paru). Rukovanje i transport. Vrste transporta. Skladišta. Zakonska regulativa (RH, EU) materijala koji dolaze u dodir s hranom. Ambalaža i okoliš (ambalažni otpad i reciklaža).