Prijediplomski - zimski semestar

Mnogi problemi u inženjerstvu i tehnologiji opisuju se i rješavaju korištenjem matematičkih načela i pojmova. Poznavanje funkcija, njihovih svojstava i načina zadavanja je od temeljne važnosti. U ovom modulu razvijaju se osnovne metode za izučavanje funkcija i matematičkog formuliranja fizikalnih, kemijskih, bioloških zakonitosti, a to su granični procesi i diferencijalni račun realnih funkcija jedne varijable.

U okviru predmeta studenti usvajaju temeljna kemijska znanja i principe koji su im potrebni za razumijevanje struke i daljnji studij. Osnovni je cilj predmeta osposobiti studente da na temelju stečenih općih kemijskih znanja kvalitativno i kvantitativno opišu sastav tvari, objasne ili predvide strukturu i fizikalno-kemijska svojstva tvari te objasne ili predvide zbivanja u jednostavnijim kemijskim sustavima. Također, studenti savladavaju osnove kemijskog računanja te se osposobljavaju za siguran i samostalan rad u kemijskom laboratoriju uz uporabu standardnog laboratorijskog pribora i posuđa te korištenje standardnih laboratorijskih tehnika.

Mnogi problemi u inženjerstvu i tehnologiji opisuju se i rješavaju korištenjem matematičkih načela i pojmova. Poznavanje funkcija, njihovih svojstava i načina zadavanja je od temeljne važnosti. U ovom modulu razvijaju se osnovne metode za izučavanje funkcija i matematičkog formuliranja fizikalnih, kemijskih, bioloških zakonitosti, a to su granični procesi i diferencijalni račun realnih funkcija jedne varijable. Diferencijalne jednadžbe su jedan od najvažnijih načina formuliranja fizikalnih, kemijskih i bioloških zakonitosti. U ovom modulu razvija se matematički aparat (integralni račun, rješavanje linearnih sustava i osnova linearne algebre) potreban za razumijevanje modela diferencijalnih jednadžbi, metoda njihova rješavanja. Daju se i osnovne primjene integralnog računa.

Predmet nas uvodi u osnove statistike. Počinjemo s intuitivno jasnom i često korištenom deskriptivnom ili opisnom statistikom (tablični i grafički prikaz statističkih podataka; srednje vrijednosti; mjere varijabiliteta). Zatim se upoznajemo s osnovama teorije vjerojatnosti (vjerojatnosni prostor; diskretne i neprekidne slučajne varijable; očekivanje i varijanca slučajne varijable; binomna, hipergeometrijska, Poissonova i normalna razdioba). Druga polovica predmeta posvećena je inferencijalnoj statistici - procjeni parametara i testiranju statističkih hipoteza (t-test; F-test; ANOVA, χ2-testovi, itd.). Na samom kraju čeka nas linearna regresija.

Prijenos informacija o utjecaju tjelesne i zdravstvene kulture na antropološki status studenata te specijalizacija  u onim kineziološkim aktivnostima koje su pogodne za svakodnevne tjelesne aktivnosti, sport i rekreaciju.  Svrha i cilj predmeta je   preveniranje bolesti lokomotornog i krvožilnog sustava, očuvanje zdravlja te poboljšanje radnih sposobnosti.

Kineziološke aktivnosti: atletika, sportske igre, vježbe istezanja i disanja, pješačko orijentacijske i planinarske ture, klizanje, skijanje

Kolegij Imunologija za nutricioniste (3 ECTS-a) izvodi se u obliku predavanja (15 sati) i seminara (15 sati) koje su podijeljene u četiri metodske cjeline: (1) Pregled i dijelovi imunosnog sustava, (2) Fiziološki tijek imunoreakcije, (3) Alergijske reakcije. Imunosni sustav sluznica i kože te (4) Nutritivne alergije i druge nepoželjne reakcije na komponente hrane.

Cilj predmeta je dati uvid studentima u organizaciju imunosnog sustava te osnovne mehanizme njegova djelovanja kao što su nespecifična imunost, specifična imunost, mehanizmi alergijskih reakcija, prirodni i umjetni alergeni/antigeni, imunosni sustav probavnog trakta, alergije i preosjetljivost na hranu, anafilaksija i trovanja izazvana hranom, procjena rizika u prehrani, upravljanje rizikom i saopćavanje rizika u prehrani, imunosni sustav kože, alergijske reakcije u koži, imunosni sustav respiracijskog trakta, respiracijski alergeni i alergijske reakcije u respiratornom sustavu.