Cilj kolegija je pružiti polaznicima temeljna znanja o znanosti i znanstveno-istraživačkom radu, kao i osposobiti ih za samostalnu kritičku prosudbu znanstvenih sadržaja. Naglasak će biti na praktičnim znanjima i vještinama čitanja znanstvenih radova, analizi argumenata, i strukturiranju znanstvenog djela. Isto tako, polaznici će se upoznati s temeljima planiranja znanstvenog istraživanja, korištenjem znanstvenih izvora, citiranjem i oblicima prezentacije rezultata znanstvenih istraživanja. Nakon uspješno završenog kolegija polaznici će moći:

·Razumjeti i koristiti pojmove znanstvene teorije, hipoteze, znanstvene metode i objašnjenja u znanosti
·Učinkovito čitati tekstove i učiti, prepoznajući ključne pojmove i ideje u tekstu i njihove međusobne veze.
·Prepoznati i izbjeći osnovne logičke, retoričke i statističke pogreške u argumentaciji.
·Analizirati vizualne i statističke elemente znanstvenog djela (tablica, graf) i izbjeći najčešće pogreške.
·Učinkovito sažimati i parafrazirati pročitani tekst
·Izraditi formalni nacrt znanstvenog rada.
·Razlikovati tipove znanstvenog djela i učinkovito ih analizirati.
·Samostalno iznaći temu podobnu za znanstveno istraživanje i odrediti etape istraživačkog projekta.
·Učinkovito koristiti izvore znanstvenih informacija
·Učinkovito citirati druga znanstvena istraživanja i formatirati znanstveno djelo sukladno zahtjevima struke i izdavača
 Učinkovito koristiti ostale oblike znanstvene komunikacije (usmeno izlaganje, poster prezentacija, znanstveno-popularno pisanje).


Svrha kolegija je produbiti razumijevanje fenomena masovne komunikacije pomoću konceptualnih alata koje nudi semiotika. U uvodnom se dijelu kolegija izlažu osnovni semiotički pojmovi i načela semiotičke analize. U drugom se dijelu prethodno izloženi pojmovi i načela primjenjuju u analizi odabranih primjera masovne kulture. U trećem se dijelu izvode zaključci o koristima i ograničenjima semiotičkog pristupa masovnoj komunikaciji (u odnosu na druge pristupe).

Kolegij: Praktikum iz istraživačkih metoda

Nositelj: doc. dr. sc. Jelena Maričić (jmaricic@hrstud.hr)


Suradnici:

Ida Dukić, mag. psych. (idukic@hrstud.hr)

Dora Korać, mag. psych. (dkorac@hrstud.hr)


Prvi je cilj predmeta naučiti čitati tekst napisan na grčkom alfabetu, poštujući pravila naglašavanja i razumijevajući značenje dijakritika.

Drugi je cilj uvesti studente u osnovne gramatičke kategorije starogrčkog jezika te im pomoći da nauče o- i a-deklinaciju te konjugaciju glagola u prezentu.

Treći je cilj ukazati na danas upotrebljavane termine proizišle iz starogrčkog jezika, posebno iz područja filozofije, kako u hrvatskom jeziku, tako i u ostalim važnijim modernim jezicima.

Četvrti je cilj upoznavanje studenata s osnovama starogrčke kulture, napose filozofije, i njezinom važnosti za našu civilizaciju.

Glavni je cilj upoznati studente s temeljnim procesima koji su obilježili odnos društva i religije u razvijenom i kasnome srednjem vijeku. Također, cilj je upoznati studente s najvažnijim primarnim izvorima i suvremenom literaturom relevantnom za promatranu problematiku. Pored svladavanja temeljne faktografije i povijesnih procesa, studenti će se prije svega poticati na komparativno razmišljanje i interdisciplinarni pristup. Cilj je i osposobiti studente za rad na izvorima, diplomatičkim i narativnim, koji se odnose na problematiku odnosa religije i društva u promatranom razdoblju.


Glavni je cilj upoznati studente s temeljnim procesima koji su obilježili civilizacijske odnose u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku. Umjesto da se na kasnu antiku i rani srednji gleda kroz prizmu propadanja i slabosti, ovaj kolegij za cilj ima pokazati da se zapravo radi o točki prekretnici u tranformaciji europske povijesti. Ta je transformacija u konačnici iznjedrila tri velike i važne civilizacije: srednjovjekovnu Europu, Bizantsko Carstvo i Islamski kalifat. Također, Cilj ovog kolegija je prenijeti temeljne spoznaje o tranformaciji Rimskog Carstva u razdoblju kasne antike i ranog srednjeg vijeka (200.-750. god.) te pokazati da je jedan velik dio nasljeđa Rimskog Carstva ostao vitalan dio europske povijesti u srednjem vijeku. Nadalje, cilj je upoznati studente s najvažnijim
primarnim izvorima i suvremenom literaturom relevantnom za promatranu problematiku. Pored svladavanja temeljne faktografije i povijesnih procesa, studenti će se prije svega poticati na komparativno razmišljanje i interdisciplinarni pristup.

Svrha kolegija.

Svrha kolegija je upoznavanje studenata sa temeljnim postupcima inferencijalne statistike i njihovo osposobljavanje za primjenu temeljnih inferencijalnih statističkih tehnika i metoda - parametrijskih i neparametrijskih. Sukladno tome pohađanje ovog kolegija podrazumjeva usvojena znanja iz kolegija Deskriptivna statistika, a njegovo uspješno svladavanje preduvjet je složenijim statističkim kolegijima u daljenjm tijeku studija poput Modeli analize varijance, Regresijska analiza, Faktorska analiza, Multivarijatno razlikovanje grupa.

Da bi se postigla navedena svrha u sklopu ovog kolegija studenta se uvodi u statističko zaključivanje (slučajni uzorci, pogreška uzorkovanja i zaključivanje o parametrima populacije na osnovi statistika iz uzorka) te u testiranje hipoteza (raspodjela dobivena uzorkovanjem, H0, H1, jednosmjerni i dvosmjerni testovi). Obrađivanjem Teorema centralne granice, z-raspodjele, t-raspodjele, i χ²-raspodjele stvaraju se pretpostavke za razumijevanje intervala pouzdanosti za aritmetičku sredinu i varijancu populacije, te interval pouzdanosti za razliku između dvije aritmetičke sredine. Usvajanjem t-raspodjele i pripadnog statistika omogućava se razumijevanje t-testa za zavisne i nezavisne uzorke (na mjerenim rezultatima i proporcijama, male i velike, s podjednakim, ali i različitim brojem ispitanika i varijancama po uzorcima), razumijevanje pogrešaka u statističkom testiranju te pripadnu statističku snagu, kao i statističko testiranje H0 vezano uz koeficijente korelacije i koeficijente pravca regresije – što su temeljni postupci za utvrđivanje razlika između dvije skupine empirijskih rezultata, kao i povezanosti dvije, ili više varijabli u populaciji. Obrađivanjem tema iz neparametrijske inferencijalne statistike (koja započinje testovima svojstvenim kategorijalnim varijablama, a nastavlja se obrađivanjem postupaka temeljenim na rangovima) studente se nastoji naučiti postupcima za testiranje razlike između rezultata (1) dva nezavisna uzorka, (2) dva zavisna uzorka, (3) tri i više nezavisnih uzoraka, te (4) tri i više zavisnih uzoraka, u svim onim situacijama kad se ne mogu koristiti analogni postupci parametrijske statistike. Predmet završava obrađivanjem osnovnih modela analize varijance: jednosmjerna ANOVA na nezavisnim i zavisnim uzorcima, te dvosmjerna ANOVA na nezavisnim uzorcima (faktorska ANOVA).

Sve teme obrađene na predavanjima u operativno se znanje prevode rješavanjem pripadnih numeričkih problema (zadataka) na vježbama ovog kolegija, pri čemu se vježbe iz ANOVA-e provode na računalima. Time se kod studenata, pored razvoja vještine samostalne provedbe računa parametrijskog i neparametrijskog testiranja hipoteza o mjerama centralne tendencije, raspršenja i povezanosti, želi proizvesti i sustavno poznavanje pretpostavki pripadnih statističkih testova i modela ANOVA-e te njihova odraza u odabiru najprimjerenijih postupaka testiranja hipoteza.

 

 

Satnica i ECTS

Satnica kolegija: 2 sata predavanja i 2 sata vježbi. Ukupno 60 sati (30 predavanja i 30 vježbi). Broj pripadnih ECTS bodova je 6.