Diplomski

The aim of the course "Analytical chemistry and laboratory methods" is to provide students with basic principles of analytical chemistry and physico-chemical processes controlling the fate of pollutants in the environment, and to develop a working knowledge of laboratory methods, chemical analyses of the environmental samples, the supervising or performing laboratory operations, and the interpretation of analytical results. This covers several subject domains: basic principles of analytical methods, analytical procedures to obtain data, methods of chemical separation, measurements’, soil chemistry, plant nutrition and environmental pollutants and protection, stressing the importance of quality assurance and quality control. Topics include modern analytical methods used for soil quality testing, soil testing for plant available nutrients, determination of environmental pollutants and the specific methods for the water analysis. Laboratory component will provide hands-on experience of laboratory methods and operation of analytical instrumentation as well as interpretation of the analytical results of testing methods. After finishing the course students should be able to request appropriate chemical analysis, understand procedures and principles of chemical testing methods, perform laboratory operations and report procedures and results in concise written reports. Theoretical lectures are complemented with practical laboratory exercises in small groups working in laboratories of the Faculty, where the students will familiarize with both classical and instrumental methods usually employed in environmental analytical chemistry. Further considerations include the quality of the analytical results and the generation of precise and accurate analytical data.

Biogoriva i biorazgradiva maziva za motore

Predmet Citologija obuhvaća temeljna područja kojima se bavi citologija ili nauka o stanici. Opisuje građu životinjske stanice i funkciju staničnih organela. Temeljna poglavlja u okviru predmeta čine: (1) Stanična membrana: lipidni dvosloj, membranske bjelančevine, membranski prijenos, transporteri, ionski kanali, membranski potencijal mirovanja i akcijski potencijal, prijenos velikih molekula u stanicu. (2) Mitohondriji: građa, matriks, procesi energetskog metabolizma. (3)Jezgra: kromatin, građa kromosoma, građa gena, replikacija i popravak DNA, rekombinacija, transkripcija, izrezivanje, jezgrica. (4) Hrapava endoplazmatska mrežica, ribosomi, sinteza bjelančevina, nadzor nad genskim izražavanjem, genski regulacijski proteini. (5) Glatka endoplazmatska mrežica. (6) Golgijev aparat, endocitoza, egzocitoza . (7) Lizosom, peroksisom. (8)Stanični kostur (citoskelet): Intermedijarne niti, mikrotubuli, centrosom , aktinske niti. (9) Ciklus staničnog dijeljenja, mitotički ciklini, apoptoza. Nadzor nad staničnim dijeljenjem u višestaničnih životinja, proteinski faktori rasta. (10) Međustanična komunikacija, osnove stanične signalizacije, receptori plazmine membrane, signalizacija preko receptora povezanih na G-bjelančevine, ciklički AMP (cAMP), kalcij kao sekundarni glasnik,.IP3 signalizacija preko enzimskih receptora, unuterstanični receptori za hidrofobne signalne molekule. Razvoj višestaničnih organizama.

Proizvodnja goveđeg mesa dio je govedarske proizvodnje koju čini velika raznolikost u sustavima proizvodnje. Ova raznolikost odnosi se na različitu pasminsku strukturu životinja, različite sustave uzgoja, različitu kvalitetu završnog proizvoda prilagođenu željama potrošača. Kako bi postigli željenu proizvodnju i kvalitetu mesa proizvodnja mora biti popraćena i odgovarajućim hranidbeni managementom, kao jedne od najvažnijih komponenti uzgoja goveda za meso. Stoga će studenti u okviru ovog modula naučiti o osobinama goveda u proizvodnji mesa, njihovim specifičnostima u odnosu na druge govedarske proizvodnje, te hranidbenim potrebama goveda u proizvodnji mesa. Studenti će savladati principe evaluacije hrane za životinje, te temeljem prirodnih mogućnosti i dostupnosti hrane odabrati najbolje hranidbene modele za određenu proizvodnju. Kroz modul se obraditi i svi tipovi i vrste proizvodnje mesa od hranidbe rasplodnih životinja i podmladka, hranidbe u proizvodnji mesa teladi do hranidbe završnih kategorija u tovu goveda. Nadalje studenti će naučiti samostalno izraditi krmne smjese i obroke za sve kategorije i tipove proizvodnje putem manualnih izračunavanje, te kompjuterskog programa. U okviru modula obradit će se i ekološki aspekti proizvodnje mesa, te utjecaj goveda u proizvodnji mesa na okoliš, te načine kako ovu proizvodnju kroz hranidbu učiniti ekološki što prihvatljivijom.

Uvod: upoznavanje s hranidbenim posebnostima preživača kao i razlikama između goveda, ovaca i koza u načinu iskorištenja hranjivih tvari i krme. Naglasak je na fermentaciji hrane i hranjivih tvari u predželucima i metabolizmu produkata fermentacije kod proizvodnje mesa, mlijeka i vune. Hranidba krava, ovaca i koza, pravilnosti koje određuju uzimanje hrane i hranidbene potrebe te načine njihovog izračunavanja. Hranidbeni načini sprečavanja metaboličkih poremećaja i zagađenja okoline te promjenama sastava mlijeka. Primijenjena hranidba je sastavljanje obroka/smjesa prema fazama proizvodnje. U hranidbi mladunaca naučit će hranidbene potrebe, sastav i hranjivost hrane za mladunce (kolostrum, mlijeko, mliječni nadomjesci, elektroliti i dodaci) i njihovo praktično hranjenje. Rast preživača kao osnova primjenjene hranidbe rasplodnog podmlatka i tova. U hranidbi ovaca i koza naglasak će biti na paši kao izvoru hranjivih tvari, načinima ispaše, brsta i njihove dopune krepkom krmom. Izučavat će se detaljno, hranidbene potrebe ovaca i koza za kretanje, proizvodnju vune, mlijeka, mesa i tijekom oskudice hrane i vode kao i njima svojstvene hranidbene smetnje.

Napredak tehnologije, niska cijena i dostupnost GPS uređaja doveli su do povećanja prisutnosti skupova georeferenciranih podataka i interesa znanstvenika za njihovom analizom. Cilj takvih analiza je opisivanje prostornog rasporeda različitih pojava (resursi, zagađenje, bioraznolikost i sl.) i modeliranje uzroka takvog rasporeda.

Prilagođavanje i povezivanje velikog broja statističkih metoda za analizu i prikaz prostornih podataka, i njihova dostupnost kroz različite vrste računalnih programa može djelovati obeshrabljujuće za nove korisnike. Glavni cilj modula je sistematizirati metode za statističku analizu i prikaz prostornih podataka i približiti ih studentima kroz konkretne primjere primjene različitih metoda i samostalne radove koji će studentima omogućiti samostalnu analizu, vizualizaciju i interpretaciju prostornih podataka. Cilj nam je i upoznati studente sa mogućnošću korištenja i doprinosa izvorima otvorenih podataka (istraživački, prostorni, podaci o okolišu i ekosustavu, statistički podaci, otvoreni podaci sektora prirode, agronomije i dr.).

Sustav R (slobodnog koda) odabran je kao pogodan sustav za demonstraciju metoda za analizu prostornih podataka jer osigurava alate za unos, manipulaciju, analizu i prikaz prostornih podataka unutar istog okruženja. Zbog široke baze korisnika R osigurava i kvalitetna i brza proširenja funkcionalnosti (putem paketa) novim funkcijama i široku bazu dostupne literature na različitim jezicima (dominantno na engleskom).

više...

Jedan od danas najraširenijih selektivnih oblika turizma je ruralni turizam. Program ovog predmeta omogućuje studentima da uz kombinaciju teoretskih predavanja i praktičnog rada, steknu znanja i vještine potrebne za uspješnu organizaciju i upravljanje aktivnostima ruralnog turizma.

Cilj predmeta je studentima omogućiti usvajanje temeljnih znanja o proizvodnji pjenušavih i desertnih vina, kemijskom sastavu pjenušavih i desertnih vina i njihovim specifičnim senzornim svojstvima te ih osposobiti za odabir prikladnog tehnološkog procesa, postupka dorade, dozrijevanja i čuvanja pjenušavih i desertnih vina uvažavajući posebnosti kultivara i proizvodne godine u uvjetima mediteranskog područja.

Sadržaj predmeta Tehnologija proizvodnje pjenušavih i desertnih vina objedinjuje suvremene spoznaje o tehnološkim procesima vinarske proizvodnje i njihovom utjecaju na kakvoću pjenušavih i desertnih vina. Kroz sadržaj predmeta studenti usvajaju znanja o razlozima primjene pojedinog tehnološkog procesa proizvodnje uvažavajući specifičnosti kultivara i proizvodne godine te ulozi pojedinog tehnološkog procesa u promjenama fizikalno-kemijskog sastava mošta i vina kao i senzornim karakteristikama istih.