Tumačeći kulturu odijevanja polazište predstavlja samo ljudsko tijelo, stapajući se sa značenjima odijevanja i predstavljajući mjeru za ravnanja u prirodnoj i društvenoj sredini. Opća značenja odijevanja se kroz nastavu povezuju s neologizmom narodne nošnje, nastale početkom XIX. st. s promjenom predodžbi o lokalnom odijevanju predindustrijskog doba. U tom smislu čini i dio formativnih tema etnologije. Polazišta etnološke kodifikacije predstavljaju obilježja tekstilne i odjevne baštine i kulture odijevanja kakva su našla mjesto u uspostavljenim tipologijama, kategorijama i sustavu areala. Predočavanje nastanka ovoga pojma u vremenu glorifikacije rukotvornih naspram masovno proizvedenih industrijskih dobara ujedno je i predložak za razumijevanje kulture odijevanja, kako povijesne tako i aktualne.

U pandemijskim okolnostima nastava je prilagođena mogućim izostajanjima polaznika. Kolokvij sredine semestra i završni ispit su zamijenjeni kontinuiranom evaluacijom tjednih zadataka. U tom nizu su predavane teme organizirane projektno i podržane kroz mikronastavu.

The course Medical Anthropology and Ethnomedicine provides an insight into selected parts of one of the most developed subdisciplines of social and cultural anthropology. The focus of the course is on contemporary theoretical and practical directions within medical anthropology dealing with issues of medical systems and the ideas of health, care, well-being, and embodiment. On the one hand, the course takes infectious diseases as a central thread that extends throughout the semester, and on the other hand puts them in the specific local context of Croatia and other regional countries in transition. Critical reading of given texts, active participation in classes and individual and group work are an indispensable part of the course.

Obvezatni kolegij na 2. godini preddiplomskog studija Etnologije i antropologije. Cilj je kolegija upoznati studente s različitim pristupima u istraživanju Sredozemlja te problematizirati kulturne osobitosti jadranskog prostora kroz etnografsku perspektivu.  Problematizacija sredozemnoga kulturnog prostora podrazumijeva usvajanje znanja o narodima, jezicima i religijskim sustavima Sredozemlja u dijakronijskoj i sinkronijskoj perspektivi. Kritički se analiziraju kulturni fenomeni karakteristični za Sredozemlje: „čast i sramota“, obitelj i srodstvo, otočnost, „kulture obalâ“ i „kulture planinâ“, politički sustavi, lokalni identiteti, migracijski procesi, izazovi turizma, održivosti i globalizacije na Sredozemlju. Osobita se pozornost posvećuje razvijanju svijesti o ugrozama koje u sadašnjem trenutku prijete sredozemnom prostoru te poticanju aktivnoga sudjelovanja u održivom razvitku hrvatskoga otočnog i priobalnog područja.