Antropologija se bavi istraživanjem kulture i društva,  ukazujući na specifičnosti i značaj svakodnevnog ljudskog iskustva. Stoga antropolozi diljem svijeta proučavaju razne načine na koje su ljudski životi uobličeni društvenim i kulturnim odnosima. Teme kojim se antropolozi bave variraju od pitanja nacije, ekonomije, obitelji, javnog zdravlja, religije, vjerovanja i rituala do pitanja politike, traume, globalizacije, migracije, klase, rase, roda, seksualnosti, ‘devijacije’ i društvene kontrole, kao i svih oblika društvene nejednakosti. Uzimajući u obzir aktualne etnografske pristupe o ”uobičajenom i svakodnevnom” (iščitavanje kulture) kolegij će se baviti analizom antropološke proizvodnje znanja u različitim dijelovima svijeta. Tijekom seminara studentice i studenti će analizirati odabrane etnografije i dokumentarne filmove u svrhu problematiziranja kulturoloških kategorija, kao i pozicija iz kojih antropolozi pokušavaju imaginirati, razumjeti i interpretirati svijet oko sebe.

 Studenti i studentice će za svaki seminar biti podijeljeni u grupe. Grupe će dobiti svoj zadatak na uvodnom predavanju.


Polazišta nastave leže u kulturnim artikulacijama prostora, među kojima se ističe konzervatorska kategorija kulturnog krajolika. Kulturni krajolik ulazi spada među slabo definiranu baštinu (veličina, zajednička obilježja, pristup, načini očuvanja), preklapajuću s nizom drugih prostornih regulacija. Osim književnih korištenja i geografske povijesti ovog termina, pojam je u globalnu konzervatorsku praksu 1992. uveo UNESCO. Njegova primjena u nacionalnim propisima i praksama varira obuhvatima, načelima zoniranja, identificiranjima dionika, mjerama zaštite i planovima upravljanja. Nastavnim predmetom se prikazuju značenja i perspektive ove slojevite konzervacijske kategorije.

Praktični ogled kolegija održat će se na otoku Kornatu.