Kolegij Slavenska filologija obrađuje teme iz jezične i pismovne povijesti slavenskih naroda.
S obzirom na to da je pri obradi ovakvih sadržaja potrebno poznavati termine poredbenog
jezikoslovlja, najprije se obrađuju metode i sadržaji poredbenog jezikoslovlja, kao što su jezična
srodnost, izoglose, glasovni zakoni, glasovne promjene, analogija, rječničke promjene i metode
jezične rekonstrukcije. Posežući u daleku prošlost temelja današnjih slavenskih jezika, studentima se
daje uvid u praindoeuropski jezik, kontroverze oko baltoslavenske jezične zajednice te jezične
promjene koje su uzrokovale raspad praslavenskog jezika na posebne slavenske jezike. Zatim se
obrađuju teme jezičnih posebitosti slavenskih jezika na fonološkoj, morfološkoj, sintatkičkoj i
leksičkoj razini. Dvije nastavne jedinice posvećene su razvoju pisma općenito te razvoju slavenskih
pisama. Slijede teme o posebnim slavenskim jezicima tradicionalno podijeljenima u tri grupe:
istočnoslavensku, zapadnoslavensku i južnoslavensku skupinu slavenskih jezika.

Prikaz povijesnog razvoja hrvatske književnosti 19. stoljeća s najvažnijim autorima i njihovim opusima te stilovima, pravcima i modelima hrvatske književnosti od hrvatskog narodnog preporoda, preko protorealizma i realizma do začetaka moderne. Cilj je upoznati studente s razvojem hrvatske književnosti 19. stoljeća u konstituiranju nacionalnog identiteta i kulure, i to u kontekstu s paralelnim društvenim i književnopovijesnim zbivanjima u ostalim europskim zemljama.

Nakon odslušanih predavanja, seminara i ispunjenih zadataka studenti će moći:

- nabrojati i kronološki poredati stilske formacije u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća

- imenovati najznačajnije hrvatske književnike 19. stoljeća i svrstati ih u pripadajuću stilsku formaciju

- prepoznati strukturalne elemente karakteristične za književni tekst pisan u romantizmu, protorealizmu, realizmu ili modernizmu

- objasniti društvene uzroke nastanka hrvatskog narodnog preporoda, njegove književne i kulturološke temelje i utjecaj na razvoj hrvatske književnosti

- objasniti razliku pojmova hrvatska preporodna književnost i književnost romantizma

- interpretirati tekstove hrvatskih književnika 19. stoljeća s obzirom na pojedinačne stilske, sadržajne i ideološke osobitosti kao i osobitosti  razdoblja

- usporediti razvoj hrvatske književnosti 19. stoljeća s razvojem europskih književnosti

- kritički se osvrnuti na književnopovijesni narativ o hrvatskoj književnosti 19. st.

- napisati stručni rad iz područja koje obuhvaća sadržaj kolegija

Književnici: Stanko Vraz, Petar Preradović, Ivan Mažuranić, Dimitrija Demeter, Matija Mažuranić, Antun Nemčić, Dragojla Jarnevićeva, Janko Jurković, Luka Botić, Mato Vodopić, Franjo Marković, August Šenoa, Rikard Jorgovanić, Ante Kovačić, Eugen Kumičić, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak, Ksaver Šandor Gjalski, Josip Eugen Tomić, Fran Mažuranić, Silvije Strahimir Kranjčević, Jagoda Truhelka, Jagoda Brlić, Janko Leskovar, Antun Gustav Matoš, Ivo Vojnović