- Nositelj kolegija: Natalia Stagl-Škaro
- Izvođač kolegija: Ivica Miloslavić
- Nositelj kolegija: Mato Brautović
- Izvođač kolegija: Tijana Vukić
- Izvođač kolegija: Tijana Vukić
- Nositelj kolegija: Inoslav Bešker
- Izvođač kolegija: Šime Zupčić
- Nositelj kolegija: Ivan Tanta
- Izvođač kolegija: Marko Roško
- Nositelj kolegija: Đorđe Obradović
- Nositelj kolegija: Mato Brautović
- Izvođač kolegija: Marko Roško
- Nositelj kolegija: Đorđe Obradović
- Izvođač kolegija: Inoslav Bešker
- Nositelj kolegija: Natalia Stagl-Škaro
- Izvođač kolegija: Monika Cverlin
Prema izvorima writers-online.co.uk, najpopularniji književni žanrovi u posljednjih godinu-dvije jesu: krimići i trileri, ljubavni romani, dječje knjige i knjige za mlade te znanstvena i epska fantastika / fantasy. Upravo te žanrove znanost o književnosti većinom ignorira. U medijima možemo pronaći podatke o rezultatima istraživanja čitanosti i o čitateljskim navikama u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina koji su pokazivali trend rasta, no u 2019. godini došlo je do manjega pada. To ne znači da je riječ i o slabijoj informiranosti ili smanjenoj potrebi konzumiranja pisane riječi, baš naprotiv, rezultati pokazuju porast primljenoga broja informacija pa čak i do 100 tisuća riječi dnevno. Alis Marić, pasionirana čitateljica i influencerica u svijetu knjige i pisane riječi, osnivačica Facebook-stranice ČITAJ KNJIGU s preko 530 tisuća pratitelja, nikada se s izjavama o padu čitanosti nije slagala. Dapače, ona tvrdi da ljudi i dalje, ako ne i više, čitaju, no komunikacija između nakladnika, knjige i čitatelja još uvijek nije dovoljno razvijena. Upravo su novi mediji oni koji preuzimaju primat u donošenju informacija, ali i lijepe riječi, koja nastavlja značajno supostojati primjerice na televizijskom mediju – serije su, kako se piše, »romani novog doba«. Vidjeti na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvati-sve-manje-citaju/2080469.aspx; i na: https://www.facebook.com/citajknjigu/posts/330877553754882/. 291poznaje kao popularne i počesto ih smješta rubno na polju književnoga vrednovanja. Podcijenjenost i precijenjenost, nisko i visoko, popularno i elitno bit će pojmovi kojima će se pokušati opisati pa i pojasniti omiljenost među širom publikom i visoku čitanost popularnih književnih žanrova.
Zašto je publika sklona upravo takvim žanrovima? Je li riječ samo o zabavi ili svjetovi iz popularnih romana nude i mogućnosti bijega od svakodnevice? Ako ih toliko volimo, govori li ta činjenica što o društvu i vremenu u kojemu živimo? Pitanja su to kojima je pokušati postaviti dijagnozu iz naslova.
POPULARNOST ŽANROVA POPULARNE KNJIŽEVNOSTI MOGUĆA DIJAGNOZA STANJA DRUŠTVA T a t j a n a I l e š- Nositelj kolegija: Natalia Stagl-Škaro