Osnove fizikalne kemije

Diplomski rad

Životinje koje prenose bolesti i njihovo suzbijanje

Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja o životinjama koje uzrokuju i prenose bolesti. Cilj je upoznati studente s građom, biologijom i etiologijom životinja koje imaju javnozdravstveni značaj za čovjeka. Osobiti naglasak je na prepoznavanju bolesti (zoonoza), putevima prijenosa i razvojnim fazama parazita i vektora bitnih za čovjeka. Također je cilj kolegija upoznati studente s metodama suzbijanja uzročnika tih bolesti. Tijekom kolegija koristit će se raznoliki pristupi učenju i poučavanju s naglaskom na učenje tijekom same nastave kako bi angažman studenata van nastave bio što manji. Koristit će se samostalno učenje i rad u grupi pri čemu će se jasno i unaprijed objasniti cilj i svrha zadatka, odnosno metode izvođenja zadatka. Predviđeno znanje i vještine stjecat će se korištenjem tri oblika nastave, a to su predavanja, seminari i vježbe/praktičan rad. Sadržaj nastavnih jedinica obrađuje se kroz sva tri oblika nastave pa je, za dobar konačni uspjeh studenta iznimno važno prisustvovati cjelokupnoj nastavi. Po okončanju većih nastavnih cjelina studenti će svoje znanje pokazati rješavajući tzv. međutestove.

Zdravstvena ekologija

Uvod u poznavanje pčelinjih proizvoda

Kolegij Uvod u poznavanje pčelinjih proizvoda je izborni predmet na 2. godini Diplomskog sveučilišnog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u 2 semestru, a sastoji se od 10 sati predavanja, 15 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). Cilj kolegija je obučiti studente za primjenu načela i normi u diferencijaciji kakvoće i zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda te njihove uporabe. Osposobiti studente za shvaćanje osnovnih aspekata djelovanja i funkcionalnih svojstava pčelinjih proizvoda. 

Uvod u management

Tehnologija i kontrola kakvoće hrane životinjskog podrijetla

Kolegij je obvezni predmet na 1. godini Sveučilišnog diplomskog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u 3. trimestru, a sastoji se od 15 sati predavanja, 14 sati seminara i 31 sata vježbi. Radno opterećenje za prosječnog studenta procijenjeno je na oko 75 sati samostalnog rada i 60 sati organizirane nastave, što je ukupno ekvivalent od 4,5 ECTS.

Cilj kolegija je osposobiti buduće magistre sanitarnog inženjerstva za stručnu komunikaciju i suradnju s ostalim strukama uključenim u poslovanje s hranom životinjskog podrijetla, radi uspješnog obavljanja aktivnosti iz domene prevencije i nadzora neželjenih utjecaja poslovanja s hranom na okoliš i na zdravlje ljudi, te aktivnosti iz domene higijene i sanitacije u poslovanju s hranom. 

Sadržaj kolegija: Studenti se kroz kolegij upoznaju s karakteristikama sirovina, principima i tehnikama prerade, konzerviranja ili distribucije različite hrane životinjskog podrijetla, zahtjevima kvalitete te opasnostima specifičnim za pojedinu vrstu hrane životinjskog podrijetla.


Sustavi sigurnosti hrane

Kolegij SUSTAVI SIGURNOSTI HRANE je obvezni predmet na 2. godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u 2. trimestru, a sastoji se od 30 sati predavanja, 15 sati seminara i 15 sati vježbi. Radno opterećenje za prosječnog studenta procijenjeno je na oko 60 sati samostalnog rada i 60 sati izravne nastave, što je ukupno ekvivalent od 4 ECTS.

Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu propisa iz domene sigurnosti hrane, s naglaskom na izradu dokumentiranih preduvjetnih programa i provedbu koraka u izradi HACCP studije, te na razumijevanje uloge ovih elemenata u ispunjavanju zahtjeva iz normi i certifikacijskih shema za upravljanje sustavima sigurnosti hrane.   

Sadržaj kolegija: Studenti se kroz kolegij upoznaju s ključnim elementima provođenja politike sigurnosti hrane u EU; karakteristikama preduvjetnih programa; sadržajem nacionalnih propisa i vodiča za uvođenje dobre prakse, te sadržajem normi i certifikacijskih shema u području sigurnosti hrane. Putem seminara i vježbi primjenjuju pravila za opisivanje proizvoda, izradu dijagrama toka, popisivanje opasnosti, procjenu rizika, osmišljavanje kontrolnih mjera, definiranje kontrolnih točki s pripadajućim granicama i korektivnim mjerama.


Specijalna toksikologija

Sanitacija u poslovanju s hranom

Prehrana i zdravlje

Pesticidi

Metode zdravstveno ekološkog istraživanja

Matematičko i računalno modeliranje ekoloških sustava

Kvasac kao modelni organizam

Instrumentalne metode

Higijena voda

Higijena tla

Geni i okoliš u razvoju bolesti

Engleski jezik

Ekološki proizvedena hrana

Kolegij Ekološki proizvedena hrana je obvezni predmet na 2. godini Diplomskog sveučilišnog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u 2 semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja, 15 sati seminara i 15 sati vježbi, ukupno 45 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti usvajanje osnovnih znanja o ekološki proizvedenoj hrani kao i o osnovnim pravilima proizvodnje i verifikacije ove specifične kategorije prehrambenih proizvoda. Nadalje, studenti će se upoznati s primjenom načela, normi i zakonskih propisa iz domene ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i utvrđivanja kakvoće te zdravstvene ispravnosti tako proizvedene hrane tijekom prerade i distribucije. Također, studenti će se osposobiti da samostalno ili timski pripremaju i predlažu postupke kojima bi se kontrolirali čimbenici važni za stjecanje i održavanje statusa ekološke proizvodnje hrane.


Tehnologija i kontrola kakvoće hrane biljnog podrijetla

Kolegij TEHNOLOGIJA I KONTROLA KAKVOĆE HRANE BILJNOG PODRIJETLA je obvezni predmet na 2. godini (3. semestru) Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva. Sastoji se od 28 sati predavanja, 15 sati seminara i 32 sata vježbi. Radno opterećenje za prosječnog studenta procijenjeno je na oko 105 sati samostalnog rada i 75 sati izravne nastave, što je ukupno ekvivalent od 6 ECTS. 

Cilj kolegija je osposobiti buduće magistre sanitarnog inženjerstva za stručnu komunikaciju s drugim strukama izravno uključenim u poslovanje s hranom biljnog podrijetla, radi uspješnog obavljanja aktivnosti iz domene prevencije i nadzora neželjenih utjecaja poslovanja s hranom na okoliš i na zdravlje ljudi, ili aktivnosti iz domene higijene i sanitacije u poslovanju s hranom. 

Sadržaj kolegija: Studenti se kroz kolegij upoznaju s karakteristikama sirovina, principima i tehnikama prerade, konzerviranja ili distribucije različite hrane biljnog podrijetla, zahtjevima kvalitete te opasnostima specifičnim za pojedinu vrstu hrane biljnog podrijetla.