Kritička i teoretska primijenjena analiza suvremene mode kao i njenog konteksta; proučavanje zakonitosti suvremene mode; proučavanje, shvaćanje te kritičko odnošenje prema suvremenoj modi; značenja u suvremenoj modi sa simboličkog i kulturalnog aspekta.

U okviru kolegija Primijenjena konstrukcija kostima studenti će ovladati tehnikama konstrukcije, prekonstrukcije i modifikacije krojeva odjeće koji se primjenjuju pri izradi kostima.

Kolegij pruža uvid u povijesnu proizvodnju tkanina na području Mediterana, te donosi kronološki pregled modno tekstilnih trendova u razdoblju od 13. do 19. stoljeća.  Analizira se doprinos najznačajnijih tekstilnih radionica renesanse, baroka i rokokoa, te su ukazuje na utjecaje trgovačkih putova u asimilaciji pojedinih trendova i sirovina (materijala) na zapadu.

Na temelju tekstilnih artefakata ukazat će se na likovno-stilske karakteristike ornamentike i tehnike pojedinog stilskog razdoblja. Nadalje, studenti će dobiti osnovni uvid u tehnologiju tekstilne proizvodnje tijekom 15. i 16. stoljeća, u načine prezentiranja i zaštite tekstilnog tržišta, te na ulogu boje i sirovina u izgradnji klasnog društvenog identiteta.

Suvremene teme obuhvatit će zaokret u poimanju tekstila kao umjetničkog medija i tekstila kao produkta dizajna, a do kojih dolazi zahvaljujući japanskoj sinergiji tradicijskog sa suvremenom pristupom osamdesetih godina 20. stoljeća. Preispitat će se uloga tekstila u suvremenoj modnoj i umjetničkoj produkciji. 


Studenti će se upoznati s povijesnim pregledom razvoja znanstvene grane povijesti mode te s metodologijom i pristupima analize povijesne odjeće.  Pri tome će se upoznati s autorima koji su razvijali metodologiju rekonstrukcije povijesno stilskih razdoblja te rekonstrukcije povijesno - odjevnih oblika. Predstavit će se primjeri analiza temeljene na likovnim izvorima i na primjerima analize odjevnih i tekstilnih artefakata. 

Metodologija, pristupi i literarni izvori, temelj su za teorijsko istraživanje povijesne forme s ciljem praktičnog pokušaja njezine rekonstrukcije ili reinterpretacije. 


Pregled razvoja odjeće i kostima od renesanse do 1950ih godina. Odijevanje se sagledava u kontekstu povijesno - društvenih zbivanja i umjetnosti, te se utvrđuju zajednička stilska obilježja. Cilj je upoznati se s metodologijom odjevno-likovne analize. Povijesna odjeća se sagledava kao složeno kreativno odjevno djelo, stoga se težište stavlja na analizu svih elemenata odjevne kompozicije. Analizira se oblik, njegova svojstva, međusobni odnosi odjevne ovojnice, površine i sirovine, uspoređuje se postojeći artefakt s analognim primjerima na potretima, grafici, fotografiji ili ilustraciji. Likovno - odjevna analiza se primjenjuje i u opusima kostimografa. 

Studenti će se upoznati i s metodologijom rekonstrukcije. Kroz mentorirani rad razvijaju istraživačku komponentu pripreme za potrebe rekonstrukcije ili reinterpretacije temeljene na izvorima likovne umjetnosti (fotografija, slika, grafika) i artefakata.  


Kolegij se bavi pitanjem odnosa društva i mode, utjecaja trgovačkih putova i uloga pojedinih kraljevstva u oblikovanju modnih trendova unutar razdoblju od srednjeg vijeka do početka 18. stoljeća. Analizirat će se odjevna terminologija i njezina transformacija.

Kolegij je posvećen istraživanju uloge odjevnog artefakta kao memorijskog zapisa duha vremena. Pri tome se analiziraju umjetnička dijela i postojeći artefakti u svjetskim muzejskim zbirkama. Studenti će se upoznati s prvim autorima i publikacijama posvećenima analizi povijesti mode i odijevanja, zatim s ulogom zakona o raskoši u oblikovanju odjevnih trendova. Preispitat će se značenje odjeće kao nacionalnog identiteta u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. 


Sveučilište u Zagrebu

Tekstilno-tehnološki fakultet

Diplomski studij Tekstilni i modni dizajn (D-TMD)

Teorija i kultura mode (TKM)

Kolegij: Novi mediji i moda P+S+V (2+2+0) - ECTS: 6.0

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Žarko Paić / e-mail: zarko.paic@ttf.hr

Izvoditeljica: dr. sc. Petra Krpan, seminari i vježbe / e-mail: petra.krpan@ttf.hr

Kontakt: +385 99 4949 209 (radnim danom od 10:00-16:00)

Konzultacije: ponedjeljkom u 10:30 ('online' uz najavu ostale dane u tjednu do 16:00 i kabinet B-329 ili prostorija B-301)


Kolegij muzealizacija mode studentima daje pregled povijesti izlaganje odjevnih predmeta u muzejima (Victoria and Albert, MET – Costume Institute, Musée des Arts Décoratifs, MOMU Antwerpen i sl.) te povijesti kustoskih praksi na polju mode i odijevanja. Također kolegij obuhvaća i rasprave o odnosu mode i umjetnosti kroz primjere izložbenih praksi. Kroz praktičan rad studenti se upoznaju s radom domaćih institucija koje pohranjuju i izlažu odjevne predmete, posjećuju aktualne modne izložbe, rade na tekstualni osvrtima na izložbe te kao završni rad osmišljavanju vlastiti izložbeni projekt. Studente se upoznaje s kustoskim prinicipima rada u muzejskim i galerijskim prostorima. Osnovna literatura za kolegij bazira se na tekstovima američke povjesničarke odijevanja Valerie Steele i britanske povjesničarke umjetnosti Lou Taylor. Osim toga okosnicu literature čini recentni zbornik 'Fashion and Museums: Theory and Practice'. Studenti se također upoznaju s aktualnim svjetskim kustoskim praksama i modnim izložbama (Harold Koda, Judith Clark, Andrew Bolton, Olivier Saillard, Kaat Debo) 

Kolegij se bavi pitanjem odnosa mode i društva, mode u doba krize, zatim odnosa mode i politike, mode i medija, mode i umjetnosti, mode i identiteta te mode i novih tehnologija tijekom 20. stoljeća.

Poštovani studenti,

na sustavu Merlin postavljeni su svi materijali kolegija "Instrumentalne metode analize" vama na korištenje.

Srdačan pozdrav

Iva Rezić

Kolegij Antropologija mode polazi od promatranja i analiziranja odjevnih predmete kao elemenata materijalne kulture. U tom smislu promatra se biografija odjevnih predmete te njihova uloga u kulturnom, socijalnom i ekonomskom kontekstu te životni ciklus odjevnog predmeta (Stallybrass i Kopitoff). Poseban naglasak se stavlja na rasprave o odijevanju Drugoga, reprezentaciji i vizualnoj konstrukciji Druguga u okviru modnog sistema te primjerima kulturne aproprijacije prisutne u modi (Craik, Kawlara i Kondo). Kolegij stavlja naglasak na osvještavanje odnosa kulture, individualnog i kolektivnog tijela te odjevnih predmeta i ukrasa kroz konkretne case study analize (Cheddie, Kawlra, Craik). Također kolegij je proširen i aktualnom problematikom vezano uz modu i pitanje ljudskog (najčešće ženskog) rada, fenomen sweatshopa, etičnosti u modnoj proizvodnji te održivog modnog dizajna.