Proširi sve

Poznavanje vokalne literature

Upoznavanje glazbene literature

Dikcija

Pedagoška praksa nastave pjevanja 1 i 2

Metodika nastave pjevanja

Osnove muzikoterapije

RUSKA FONETIKA

6. ODSJEK

7. ODSJEK

Aspekti suvremene glazbe A1

Aspekti suvremene glazbe A2

Didaktičko-metodički pristup obradi glazbenog djela I-II

Didaktika (Đuranović)

Didaktika (Tot)

Diplomski i seminarski rad (8. ODSJEK)

Dirigiranje B1

Dirigiranje B2

DIRIGIRANJE C1

Dirigiranje C2

DIRIGIRANJE TAMBURAŠKIM ANSAMBLOM 1-5

doktorski rad Prajdić

Duhački orkestar (Orkestar)

ENGLESKI JEZIK 1

ENGLESKI JEZIK 2

Estetika glazbe (izborno) 

Estetika glazbe od antike do sredine 18. stoljeća 

Estetika glazbe od sredine 18. do 20. stoljeća.

Flauta 1-5

Ovaj e- kolegij namijenjen je svim studentima flaute.

Glazba 19. stoljeća 1P i 2P

U okviru kolegija studenti će se upoznati s načinima istraživanja povijesti recepcije na primjeru triju figura kojima je Robert Schumann imenovao bitna obilježja glazbe Franza Schuberta. Prva figura govori o Schubertu kao “djetetu” koje “najbolje razumiju mladi”, druga o “nebeskoj duljini” njegovih skladbi, a treća o skladateljevu “djevojačkom karakteru”. O značenju i učincima ovih figura na slušanje, razumijevanje, izvođenje i vrednovanje Schubertove glazbe raspravljat će se na temelju analize odabranih skladbi i čitanja izabrane literature.


Glazba antike i srednjeg vijeka

Glazba klasicizma (2P)

Glazba renesanse

Glazbena literatura u odgojno-obrazovnom procesu 1

Glazbena literatura u odgojno-obrazovnom procesu 2

Glazbena publicistika u radijskom mediju

Glazbeni oblici i stilovi A1 / Glazbeni oblici i stilovi sa seminarom 1

Glazbeni oblici i stilovi B1

Glazbeni oblici i stilovi B2

Glazbeni oblici i stilovi B2 - Oliver

Glazbeno-pedagoške teme u suvremenom društvu

Glazbeno-pedagoški projekt

Hrvatska glazba baroka

Hrvatska glazba baroka 2P

Hrvatska glazba renesanse 1P + 2P 

Hrvatska glazba srednjeg vijeka

INSTRUMENTACIJA 1

Klarinet 1-5

KLAVIR OBLIGATNO

Klavirski praktikum 1

Klavirski praktikum 2

Komorna glazba 1 - 5

Komorni zbor 1-5

Korepeticija glavnog predmeta - pjevanje (1-5)

Metodika nastave instrumenta - Flauta

Metodika nastave muzikoloških predmeta

Ciljevi kolegija:

- teorijski i praktično, putem simulacije i postupaka mikronastave, osposobiti studente za praktično izvođenje nastave Povijesti glazbe i Glazbenih oblika (glazbena škola) i nastave Glazbene umjetnosti (gimnazija)

- upoznati studente s aktualnim dokumentima kojima se regulira nastava gore navedenih predmeta (plan i program, kurikulum) 

- upoznati studente sa značajnim obrazovno-političkim dokumentima koji reguliraju sustav odgoja i obrazovanja

- osposobiti studente za povezivanje znanja iz opće didaktike te psihologije odgoja i obrazovanja te specifičnu primjenu stečenih znanja u okviru problematike muzikoloških predmeta/sadržaja


Metodika nastave Solfeggia

Metodika nastave teorijskih glazbenih predmeta

Metodika nastave violine i viole

Metodologija analize glazbe

Notacija rane glazbe

NJEMAČKI: NASTAVLJAČI

NJEMAČKI: POČETNICI

ORKESTAR 1-5

Osnove glazbene pedagogije

OSNOVE KOMPOZICIJE

Osnove vokalne tehnike

Osnove znanstvenog rada

Pedagoška praksa (8. ODSJEK)

Pedagoška praksa nastave gudačkih instrumenata

Pedagoška praksa nastave instrumenta - Flauta 1 i 2

Pedagoška praksa nastave instrumenta - Klarinet

Pedagoška praksa nastave instrumenta 1 i 2 - Rog

POLIFONIJA A2

Povijest glazbe 1

Povijest glazbe 2

Povijest hrvatske glazbe 

POVIJEST INSTRUMENATA S TIPKAMA

Psihologija glazbe

Psihologija odgoja i obrazovanja

Psihološki aspekti izvođenja glazbe 1

Psihološki aspekti izvođenja glazbe 2

REFERADA

Rog 1 - 5

Sistematska muzikologija 1

Pojam glazbenog djela čini se da pripada nizu “zapadnih” pojmova o glazbi koji su dospjeli u krizu. U čemu se ta kriza danas očituje i što učiniti sa samim pojmom? Treba li ga zadržati? (Je li takvo što uopće moguće i kako?) Treba li ga odbaciti? (Što bi ga u tome slučaju zamijenilo i s kakvim posljedicama?) Ili mu je kriznost uvijek već bila svojstvena? (Kakve se konsekvence iz toga nadaju?) U okviru kolegija raspravljat će se o ovim i sličnim pitanjima, uz čitanje klasičnih spisa o pojmu glazbenog djela. Kolegij obuhvaća i seminarski rad o nekoj od pojava u kojoj se očituje kriznost pojma glazbenog djela.


SOLFEGGIO B1

SOLFEGGIO B2

SOLFEGGIO B3

SOLFEGGIO B4

Solfeggio C1

Solfeggio C2

Srodni instrumenti - flauta 1 i 2

Ovaj kolegij je namijenjen studentima kolegija Srodni instrumenti - flauta  1 i  2.

Srodni instrumenti - rog 1 i 2

Stilska analiza - specijalistički studij

Stvaranje zvuka i glazbe računalnim programiranjem

Sviranje partitura A2

Sviranje partitura A4

Sviranje partitura B1

Sviranje partitura B2

TAMBURA 1-4

Tamburaški ansambl

Teorija i povijest glazbene kritike

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 1 i 2

Učenici s posebnim potrebama u glazbenoobrazovnom procesu

Uvod u muzikologiju

Kolegij se sastoji iz dva dijela: seminara i vježbi. Na seminaru će biti riječi o određenju muzikologije, o njezinu zasnivanju, metodama, izvorima, istraživačkim postupcima, paradigmama, institucijama i etici znanstvenog istraživanja. Vježbe se pak sastoje iz niza zadataka na koje treba odgovoriti u pismenom obliku. 


Vokalno/instrumentalno-klavirski duo 1

Vokalno/instrumentalno-klavirski duo 2

ZBOR 1-5

ZBORNICA