Ovaj e- kolegij namijenjen je svim studentima flaute.

Od pojave filma postaju zamjetni i pomaci koji su mu otvorili put: s jedne strane estetički i medijski koraci u vizualnoj sferi, s druge strane oni u zvučnoj i glazbenoj. Devetnaestostoljetna “programna glazba” razmatrat će se u okviru ovoga seminara kao jedan od takvih pomaka. Istraživat će se njezine osnove i njezine poetike s obzirom na odnose prema riječi i slici. Od studenata se očekuje usmeno izlaganje i pismeni seminarski rad koji treba predati prije izlaska na ispit. 


“Hrvatska glazba 19. stoljeća” razmatrat će se u okviru kolegija na dva načina: 1) kao niz glazbenih pojave koje su se začele ili odvijale u 19. stoljeću u hrvatskim zemljama i 2) kao oznaka pod kojom muzikologija dotične pojave razabire, istražuje, tumači, dokumentira i vrednuje.


Ciljevi kolegija:

- teorijski i praktično, putem simulacije i postupaka mikronastave, osposobiti studente za praktično izvođenje nastave Povijesti glazbe i Glazbenih oblika (glazbena škola) i nastave Glazbene umjetnosti (gimnazija)

- upoznati studente s aktualnim dokumentima kojima se regulira nastava gore navedenih predmeta (plan i program, kurikulum) 

- upoznati studente sa značajnim obrazovno-političkim dokumentima koji reguliraju sustav odgoja i obrazovanja

- osposobiti studente za povezivanje znanja iz opće didaktike te psihologije odgoja i obrazovanja te specifičnu primjenu stečenih znanja u okviru problematike muzikoloških predmeta/sadržaja


Pojam glazbenog djela čini se da pripada nizu “zapadnih” pojmova o glazbi koji su dospjeli u krizu. U čemu se ta kriza danas očituje i što učiniti sa samim pojmom? Treba li ga zadržati? (Je li takvo što uopće moguće i kako?) Treba li ga odbaciti? (Što bi ga u tome slučaju zamijenilo i s kakvim posljedicama?) Ili mu je kriznost uvijek već bila svojstvena? (Kakve se konsekvence iz toga nadaju?) U okviru kolegija raspravljat će se o ovim i sličnim pitanjima, uz čitanje klasičnih spisa o pojmu glazbenog djela. Kolegij obuhvaća i seminarski rad o nekoj od pojava u kojoj se očituje kriznost pojma glazbenog djela.


Pierre Schaeffer u “akuzmatičnom” je prepoznao tipično obilježje današnjeg načina slušanja, obilježenog aparatima za snimanje i reprodukciju zvuka. Njegova teza predstavlja ishodište ovoga kolegija na kojemu će se, na temelju izabranih tekstova (Jamblih, Burkert, Schaeffer, Hamilton, Chion, Kane), razmatrati i njezini izvori, odnosno konsekvence. Od studenata se očekuje uredno pohađanje nastave, redovito čitanje literature, aktivno sudjelovanje u raspravama i izlaganje seminarskog rada.


Ovaj kolegij je namijenjen studentima kolegija Srodni instrumenti - flauta  1 i  2.

Kolegij se sastoji iz dva dijela: seminara i vježbi. Na seminaru će biti riječi o određenju muzikologije, o njezinu zasnivanju, metodama, izvorima, istraživačkim postupcima, paradigmama, institucijama i etici znanstvenog istraživanja. Vježbe se pak sastoje iz niza zadataka na koje treba odgovoriti u pismenom obliku.