Demokratska teorija

Nastava će se odvijati u tri turnusa, dva teorijska i jedan praktični. Svaki će se sastojati od 3 susreta.

1. turnus: Demokracija: Svojstva i oblici
a) Vrijednosti / kvalitete demokracije
b) Vrste, tipovi i oblici demokracije
c) Nedostaci, mane i kritike demokratskih uređenja

2. turnus: Granice demokracije
a) Odnos većina-manjina u demokraciji i pitanje cenzure
b) Ustav i ograničavanje narodne volje
c) Građanski neposluh kao korektiv demokratskih procedura

3. turnus: Projekt / challenge
a) Izrada podcasta o demokraciji
b) Izrada slikovnice za OŠ o važnosti demokratske participacije
c) Istraživanje o percepciji demokracije među studentima

Gostujuće predavanje: Prof. David Estlund (Brown University)

 

 

Logika (doktorski studij "Filozofija i suvremenost")

Analitički marksizam

Antička filozofija

Država, zajednica, prava i pojedinac

Epistemologija

Estetika

Nastava na kolegiju Estetika organizirat će se oko dva tematska područja. Na predavanjima ćemo se baviti estetikom kao filozofskom disciplinom. Tematske jedinice koje će se obrađivati uključuju povijesni razvoj estetike, značenje termina estetika, odnos estetike prema drugim filozofskim disciplinama, centralne pojmove estetike (estetska svojstva, estetsko iskustvo, estetski sudovi), pitanja ljepote, uzvišenog i ružnog, pitanja ukusa, estetskih sudova i nesuglasja, genijalnosti i kreativnosti. Razmotrit ćemo najznačajnije estetičare od Platona, preko britanskih empirista i njemačkih racionalista, zaključno s teorijama iz suvremene estetike koje podrazumijevaju empirijske i kognitivističke pristupe estetici. 

Na seminarima ćemo se posvetiti estetici u onom njenom segment u kojem se ona poklapa s temama iz filozofije umjetnosti. U ovom djelu naglasak je na problemu definicije umjetnosti i umjetničkog djela, obrađuju se tradicionalne definicije umjetnosti poput reprezentacionalističke, ekspresivističke i formalističke definicije, zatim analiza umjetnosti kroz pojam estetskog iskustva, te tri moderna pristupa problemu određenja umjetnosti (teorija otvorenog pojma, institucionalna teorija i povijesna teorija umjetnosti). 



Etika

Etika međunarodnih odnosa

Etika rada s mladima

Kolegij je osmišljen kako bi pružio uvod u etiku rada s mladima, obrađujući sadržaj u tri cjeline:

 

● Temeljne (zapadne) moralne teorije (deontologija, utilitarizam, etika vrlina) i njihova primjena u opravdanju praksi i javnih politika vezanih uz rad s mladima. Analizirat će se glavni primjeri moralnog opravdanja na temelju ovih teorija, te ukazati na probleme i nedostatke karakteristične za svaku teoriju, kao i na probleme teorijom-vođenih pristupa moralnim pitanjima u radu s mladima.

● Međunarodni i domaći moralni kodeksi rada s mladima, uključujući i značenje i doseg nekih od temeljnih vrijednosti rada s mladima (jednakost, participacija i inkluzija, autonomija).

● Uloga osoba koje rade s mladima u moralnom odgoju i obrazovanju mladih, promicanju demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva, uz pregled osnovnih metoda i analizu i evaluaciju nekoliko studija slučaja.


Filozofija dobrobiti

Filozofija historije

Filozofija jezika

Filozofija politike

Filozofija uma

Filozofska terapija u antičkoj etici

Filozofsko istraživanje i pisanje

Libertarijanizam: etika i politika slobodnog tržišta

Logika

Metafizika

Metodika nastave filozofije

Osnovni problemi antičke etike

Političke ideje i javne politike

Kolegij obuhvaća i povezuje dva šira područja:

 

1) Suvremeni sustavi političkih ideja (političke ideologije)

- Različita tumačenja, primjena i sastavne odrednice pojma 'ideologija'. Razlika između javne politike, političkog programa, političkog manifesta i ideologije;

- Podrijetlo suvremenih političkih ideologija. Temeljne političke vrijednosti modernog svijeta: sloboda, jednakost i bratstvo (solidarnost), i njihov značaj danas;

- Klasični liberalizam i neoliberalizam;

- Konzervativizam, neokonzervativizam i progresivni konzervativizam;

- Kršćanska demokracija / demokršćanstvo;

- Socijaldemokracija, egalitarni liberalizam i liberalni socijalizam.

 

2) Javne politike i proces njihove izrade (policy-making)

- Što je javna politika? Važnost i ciljevi javnih politika, elementi javnih politika, razlozi za formuliranje javnih politika;

- Proces izrade javnih politika (policy-making i policy-cycle), od postavljanja agende do evaluacije

- Javno zagovaranje, izrada zagovaračke strategije, komunikacija s dionicima i zainteresiranim stranama (stakeholders)

- Vrste javnih politika, područja javnih politika (klasični državni resori, ekonomske politike, socijalne politike, posebne sektorske politike i ostale politike)

- Fokus: ekonomske politike (makroekonomska, porezna, industrijska, investicijska politika, politika zapošljavanja, regionalna politika) i socijalne politike (zdravstvena, obrazovna, mirovinska i demografska politika, politika socijalne skrbi i politika prema manjinama)


Povijest političke filozofije II

Praktična etika

Simbolička logika

Sloboda volje

Smrt

Socijalna pravednost i javne politike

Spoznavanje i neurorazličitost

Suvremena filozofija

Teorije distributivne pravednosti

Uvod u filozofiju

Wittgenstein

Očekivani ishodi predmeta odnose se na usvajanje osnovnih znanja o filozofskoj misli Ludwiga Wittgensteina, jednog od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća:

- Logički atomizam; jednostavni i složeni sudovi, struktura činjenica i izomorfizam činjenica i sudova

- Korespondencijska teorija istine; slika i odražavanje stvarnosti

- Izricanje neizrecivog; razlika tvrđenja i pokazivanja, priroda rečenica filozofije, metafora ljestvi

- Ekvivalencija realizma i solipsizma; granice svijeta jesu granice jezika, nemogućnost identificiranja subjekta

- Jezična igra; odnos značenja riječi i njene upotrebe, funkcije riječi, obiteljske sličnosti

- Slijeđenje pravila; argument privatnog jezika.