Poštovane kolegice i poštovani kolege, 

Od kolegice Kolovrat dobio sam e mail poruku da Vam prezentacije nisu vidljive no prema ovome što je meni vidljivo sve Vam je dostupno. Molim pošaljite prezentacije kolegama koji ih nemaju.

IZVEDBENI PLAN

 

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta

Osnove zaštite kulturne baštine

Studij

Preddiplomski sveučilišni studij Povijest umjetnosti (dvopredmetni)

Semestar

IV.

Akademska godina

2023./2024.

Broj ECTS-a

3

Nastavno opterećenje (P+S+V)

15+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Prema rasporedu

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

/

Nositelj predmeta

prof. dr. sc. Marijan Bradanović

Kabinet

459

Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina)

dostupno na mrežnim stranicama Odsjeka

Telefon

0989393594

e-mail

mbradanovic@uniri.hr , bradanovicm@gmail.com

Suradnik na predmetu

/

Kabinet

 

Vrijeme za konzultacije

 

Telefon

 

e-mail

 

II. DETALJNI OPIS PREDMETA

SADRŽAJ PREDMETA

Kolegijem su obuhvaćena temeljna načela zaštite kulturne baštine i metodologija rada dionika u procesima zaštite kulturne baštine. Putem ustavnih, zakonskih i podzakonskih odredbi definira se društveni značaj zaštite kulturnih dobara. Studenti se u temeljnim crtama, sukladno preddiplomskoj razini studija povijesti umjetnosti upoznaju s razvojem teorije konzervacije i pojmovnikom u zaštiti kulturne baštine, specifičnostima metodoloških postupaka u tretiranju pojedinih vrsta kulturnih dobara, organizacijom konzervatorske službe u zemlji i svijetu, etičkim načelima, metodama evidencije, registracije, istraživanja, konzervacije i prezentacije kulturnih dobara. Razvija im se sposobnost analize slojeva kulturne baštine i primjene rezultata analize likovnoga djela u svrhu provođenja postupaka zaštite kulturnih dobara.

OČEKIVANI ISHODI PREDMETA

Nakon izvršenih obveza na kolegiju očekuje se da će studenti moći:

Identificirati i interpretirati temeljne teorijske postavke, metode djelovanja, ustrojstvo i propise konzervatorskih službi. Primijeniti specifičnu terminologiju. Prepoznati i razlikovati poželjne od nepoželjnih procesa koji se odvijaju na kulturnoj baštini. Prepoznati i objasniti fenomen kulturne baštine, kreirati vještinu komunikacije s nadležnim službama i drugim sudionicima u procesu zaštite kulturnih dobara, te njihove koordinacije u djelovanju na terenu. Primijeniti umijeće animacije, komunikacije i sudjelovanja u institucionalnim i izvaninstitucionalnim projektima zaštite kulturne baštine. Identificirati problem očuvanjarubne“, institucionalno neprepoznate a time i najugroženije kulturne baštine. Razlikovati poželjne od nepoželjnih postupaka u sferi zaštite kulturnih dobara, osobito s obzirom na pogrešna tumačenja prisutna u javnosti. Prepoznati kulturnu baštinu i primijeniti osnovne tehnike njezine inventarizacije i valorizacije u kontekstu prijavljivanja na natječaje za sufinanciranje projekata iz sfere njezine zaštite.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja

Seminari

Konzultacije

Samostalni rad

X

X

X

X

Terenska nastava

Laboratorijski rad

Mentorski rad

Ostalo

X (ukoliko bude mogućnosti)

 

 

 

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave

1,5

0

Kontinuirana provjera znanja 1 (seminarski rad)

0,5

30

Kontinuirana provjera znanja 2 (pisani kolokvij)

0,5

40

ZAVRŠNI ISPIT

0,5

30

UKUPNO

3

100

Opće napomene:

Varijanta 1 bez završnog ispita

Tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova kroz različite oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja.

 

Varijanta 2 sa završnim ispitom

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.

  • Tijekom nastave student može ostvariti od najmanje 50% do najviše 70% ocjenskih bodova.
  • Na završnom ispitu student može ostvariti od najviše 50% do najmanje 30% ocjenskih bodova.

 

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

 

 

OCJENA

PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJI

5 (A)

od 90% do 100% ocjenskih bodova

4 (B)

od 75% do 89,9% ocjenskih bodova

3 (C)

od 60% do 74,9%,ocjenskih bodova

2 (D)

od 50% do 59,9% ocjenskih bodova

1 (F)

od 0% do 49,9% ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

  • J. Antolović, Očuvajmo kulturnu baštinu, Vodič za pripremu i provedbu projekata očuvanja kulturnih dobara, Zagreb, 2006.
  • J. Belamarić et al., World heritage sites in Croatia – Svjetska baština u Hrvatskoj, Zagreb, 2005.
  • T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985., odabrana poglavlja str. 121-169.
  • D. Vokić, Preventivno konzerviranje slika, polikromiranog drva i mješovitih zbirki, Zagreb, 2007.
  • Properties inscribed on the World Heritage List (Cultural-8) https://whc.unesco.org/en/statesparties/hr
  • Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija, https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/kulturna-bastina/registar-kulturnih-dobara-16371/16371

IZBORNA LITERATURA

  • J. Belamarić, G. Nikšić et. al., Pouke baštine: za gradnju u hrvatskom priobalju, Zagreb, 2007.

M. Dvořák, Katekizam zaštite spomenika, Zagreb, 2015.

G. Car, Praktični savjeti održavanja liturgijskog tekstila (skripta, Hrvatski restauratorski zavod), Zagreb, 2005.

B. M. Feilden, Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Zagreb, 1981.

André Gob, Noémie Drouguet, Muzeologija: Povijest, razvitak, izazovi današnjice, Zagreb, 2007., (poglavlje Muzej kroz perspektivu baštine str. 159-203).

Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, br. 1 (1975) – 43/44 (2020). Izabrane grupe članaka prezentiraju se kao studije slučajeva na seminarima

I. Maroević, Konzervatorsko novo iverje, Petrinja, 2000.

Portal: Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda, 1 (2010.) – 12 (2021.). Izabrane grupe članaka prezentiraju se kao studije slučajeva na seminarima

Web. str. Hrvatskog restauratorskog zavoda, http://www.h-r-z.hr/

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno je za sve studente. Student je dužan pohađati nastavu (predavanja i seminare) 70% odnosno 50% ako mu se kolegij preklapa s obaveznim kolegijem drugog smjera. Neispunjenje ovog uvjeta onemogućuje pristupanje završnom ispitu. U slučaju pogoršanja epidemiološke situacije odlukom dekana moguće je preći na online nastavu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti se informiraju na satu, u vrijeme konzultacija, elektroničkom poštom, preko predstavnika godine-demonstratora i putem platforme MERLIN.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Osobno tijekom nastave i u vrijeme konzultacija, u kabinetu i elektroničkom poštom.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pisani kolokvij i usmeni završni ispit

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svaka upotreba tuđeg teksta ili drugog oblika autorskog djela, kao i upotreba ChatGPT ili bilo kojeg drugog alata čija se funkcionalnost temelji na tehnologiji umjetne inteligencije, bez jasnog i nedvosmislenog navođenja izvora, smatra se povredom tuđeg autorskog prava i načela akademske čestitosti te predstavlja tešku povredu studentskih obveza što za sobom povlači stegovnu odgovornost i stegovne mjere sukladno Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenata.

ISPITNI ROKOVI

Zimski

 

Proljetni izvanredni

 

Ljetni

11.06., 02. 07., u 8.15

Jesenski izvanredni

10, 09. Ili 11.09. u 8.15

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM

NAZIV TEME

1

Uvodno izlaganjepojam kulturne baštine, pojam kulturnog dobra i vrste kulturnih dobara, srodni pojmovi, problemi terminologije

2

Kratka povijest zaštite kulturnih dobara: Europa, Hrvatska i sjeverni Jadran

3

Važnost edukacijskoga djelovanja, timskoga rada i interdisciplinarnoga pristupa, kontrole i poznavanja terena te specifičnosti kulturne baštine u pojedinim regijama

4

Konzervatorski elaborati, inventari, registracije, i druga temeljna konzervatorska dokumentacija

5

Terenska nastava (kratka, u okviru redovne nastave) grad Rijeka – dominikanski samostan, tekući konzervatorski radovi

6

Osnove konzervatorskog dokumentiranja i istraživanja, načela konzervatorsko-restauratorskih zahvata, objava rezultata konzervatorskih istraživanja,

7

Metode prezentacije, konzervatorska etika, važnost minimalističkog pristupa i poštivanja faznosti razvitka kulturnog dobra, važnost nadzora te pravilnoga održavanja konzerviranoga kulturnog dobra

8

Zaštitni radovi na kulturnim dobrima – kruna konzervatorskog i povijesnoumjetničkog rada

9

Terenska nastava – cjelodnevna (grad Krk, franjevački samostan na Košljunu, Omišalj) ukoliko bude mogućnosti

10

Konzervatorske podloge za prostorne planove različitih razinastudije slučajeva

11

Spektar nedozvoljenih radnji na pokretnim i nepokretnim kulturnim dobrima, štetnost pomodnih i nestručnih pristupa obnovi kulturnih dobara, pretjerana obnova, dostojanstvo kulturnoga dobra

12

Kulturna baština izvan sustava pravne zaštite, problem njezine valorizacije, prepoznavanje evidentiranje i zaštita nematerijalne kulturne baštine, problemi zaštite tradicijske, moderne i industrijske arhitekture, priprema za kolokvij

13

Kontinuirana provjera znanjakolokvij (pisani)

14

Analiza rezultata kolokvija. Diskusija.

15

Natječaji za sufinanciranje zaštitnih radova na kulturnim dobrima, djelatnost zaklada i druge mogućnosti namicanja sredstava za zaštitu kulturnih dobara.

16

Završno izlaganje i priprema za završni usmeni ispit (uz mogućnost izlaska na predrok u ovom terminu)

 

VII. KONSTRUKTIVNO POVEZIVANJE

ISHODI UČENJA

SADRŽAJ

AKTIVNOSTI ZA NASTAVNIKE I STUDENTE

(metode poučavanja i učenja)

METODE VREDNOVANJA

Interpretirati i objasniti pojmove kulturne baštine, kulturnog dobra i spomenika kulture te identificirati i interpretirati temeljne teorijske postavke, metode djelovanja, ustrojstva i propisa konzervatorskih službi.

Prepoznati i razlikovati poželjne od nepoželjnih procesa koji se odvijaju na kulturnoj baštini. Prepoznati i objasniti fenomen kulturne baštine, objasniti osnove konzervatorske etike, važnosti prevencije i pravilnog održavanja kulturnog dobra.

Kolegijem su obuhvaćena temeljna načela zaštite kulturne baštine i metodologija rada dionika u procesima zaštite kulturne baštine. Putem ustavnih, zakonskih i podzakonskih odredbi definira se društveni značaj zaštite kulturnih dobara. Studenti se u temeljnim crtama, sukladno preddiplomskoj razini studija povijesti umjetnosti upoznaju s razvojem teorije konzervacije i pojmovnikom u zaštiti kulturne baštine, specifičnostima metodoloških postupaka u tretiranju pojedinih vrsta kulturnih dobara, organizacijom konzervatorske službe u zemlji i svijetu, etičkim načelima, metodama evidencije, registracije, istraživanja, konzervacije i prezentacije kulturnih dobara. Razvija im se sposobnost analize slojeva kulturne baštine i primjene rezultata analize likovnoga djela u svrhu provođenja postupaka zaštite kulturnih dobara.

 

 

- predavanje (frontalni rad)

 

 

- rad na tekstu

 

 

- samostalni rad (početak izrade pojmovnika)

 

- analize kulturnih dobara

 

-individualizirani rad (seminari)

 

- diskusija

 

 

 

seminarski rad

 

-kontinuirana kratka provjera znanja (mini testovi)

 

- pismeni ispit (kolokvij) sastavljen od zadataka objektivnog i esejskog tipa

 

- završni usmeni ispit

 

Prepoznati, imenovati, razlikovati i interpretirati temeljnu konzervatorsku dokumentaciju i načela konzervatorskih zahvata na različitim razinama.

 

 

 

-kontinuirana kratka provjera znanja (mini testovi)

 

- pismeni ispit (kolokvij) sastavljen od zadataka objektivnog i esejskog tipa

 

- završni usmeni ispit

 

 

Svladati vještinu komunikacije s nadležnim službama i drugim sudionicima u procesu zaštite kulturnih dobara, te njihove koordinacije u djelovanju na terenu.

 

 

 

seminarski rad

 

-kontinuirana kratka provjera znanja (mini testovi)

 

- pismeni ispit (kolokvij) sastavljen od zadataka objektivnog i esejskog tipa

 

- završni usmeni ispit

 

Izraditi temeljnu valorizaciju kulturnog dobra kao podlogu za njegovo pravno-formalno prepoznavanje

Izraditi prijavu na natječaj za sufinanciranje projekata iz domene zaštite kulturnih dobara.

 

 

seminarski rad

 

-kontinuirana kratka provjera znanja (mini testovi)

 

- pismeni ispit (kolokvij) sastavljen od zadataka objektivnog i esejskog tipa

 

- završni usmeni ispit