Diplomski sveučilišni

Sadržaj kolegija: 

Kolegij omogućuje dobivanje spoznaja o vrstama tehničkog tekstila, njihovim karakteristikama i svojstvima uz samostalno ovladavanje metodologijom i tehnikom ispitivanja.

 Upoznavanje s temeljnim postavkama i pojmovnim određenjem sektora tehničkog tekstila.

 Stjecanje znanja o specifičnostima novih tekstilnih materijala, njihovoj uporabi te ispitivanju i vrednovanju.

 Razvijanje inženjerskog način razmišljanja i povezivanja činjenica.

 Razvijanje kritičkog pristupa pri ispitivanju i vrednovanju tehničkog tekstila koji se po svojstvima i načinu ispitivanja znatno razlikuje od konvencionalnog tekstila.

 Sposobnost snalaženja u struci i odabira najpovoljnijeg tekstilnog materijala za tzv. netekstilnu primjenu koja karakterizira područje tehničkog tekstila.

 Sposobnost procjene ponašanja i trajnosti određenog tehničkog tekstila u uvjetima uporabe.

Kolegij pruža uvid u povijesnu proizvodnju tkanina na području Mediterana, te donosi kronološki pregled modno tekstilnih trendova u razdoblju od 13. do 19. stoljeća.  Analizira se doprinos najznačajnijih tekstilnih radionica renesanse, baroka i rokokoa, te su ukazuje na utjecaje trgovačkih putova u asimilaciji pojedinih trendova i sirovina (materijala) na zapadu.

Na temelju tekstilnih artefakata ukazat će se na likovno-stilske karakteristike ornamentike i tehnike pojedinog stilskog razdoblja. Nadalje, studenti će dobiti osnovni uvid u tehnologiju tekstilne proizvodnje tijekom 15. i 16. stoljeća, u načine prezentiranja i zaštite tekstilnog tržišta, te na ulogu boje i sirovina u izgradnji klasnog društvenog identiteta.

Suvremene teme obuhvatit će zaokret u poimanju tekstila kao umjetničkog medija i tekstila kao produkta dizajna, a do kojih dolazi zahvaljujući japanskoj sinergiji tradicijskog sa suvremenom pristupom osamdesetih godina 20. stoljeća. Preispitat će se uloga tekstila u suvremenoj modnoj i umjetničkoj produkciji. 

Pregled razvoja odjeće i kostima od renesanse do 1950ih godina. Odijevanje se sagledava u kontekstu povijesno - društvenih zbivanja i umjetnosti, te se utvrđuju zajednička stilska obilježja. Cilj je upoznati se s metodologijom odjevno-likovne analize. Povijesna odjeća se sagledava kao složeno kreativno odjevno djelo, stoga se težište stavlja na analizu svih elemenata odjevne kompozicije. Analizira se oblik, njegova svojstva, međusobni odnosi odjevne ovojnice, površine i sirovine, uspoređuje se postojeći artefakt s analognim primjerima na potretima, grafici, fotografiji ili ilustraciji. Likovno - odjevna analiza se primjenjuje i u opusima kostimografa. 

Studenti će se upoznati i s metodologijom rekonstrukcije. Kroz mentorirani rad razvijaju istraživačku komponentu pripreme za potrebe rekonstrukcije ili reinterpretacije temeljene na izvorima likovne umjetnosti (fotografija, slika, grafika) i artefakata. 

Kolegij muzealizacija mode studentima daje pregled povijesti izlaganje odjevnih predmeta u muzejima (Victoria and Albert, MET – Costume Institute, Musée des Arts Décoratifs, MOMU Antwerpen i sl.) te povijesti kustoskih praksi na polju mode i odijevanja. Također kolegij obuhvaća i rasprave o odnosu mode i umjetnosti kroz primjere izložbenih praksi. Kroz praktičan rad studenti se upoznaju s radom domaćih institucija koje pohranjuju i izlažu odjevne predmete, posjećuju aktualne modne izložbe, rade na tekstualni osvrtima na izložbe te kao završni rad osmišljavanju vlastiti izložbeni projekt. Studente se upoznaje s kustoskim prinicipima rada u muzejskim i galerijskim prostorima. Osnovna literatura za kolegij bazira se na tekstovima američke povjesničarke odijevanja Valerie Steele i britanske povjesničarke umjetnosti Lou Taylor. Osim toga okosnicu literature čini recentni zbornik 'Fashion and Museums: Theory and Practice'. Studenti se također upoznaju s aktualnim svjetskim kustoskim praksama i modnim izložbama (Harold Koda, Judith Clark, Andrew Bolton, Olivier Saillard, Kaat Debo) 

Studenti će steći saznanja o vrstama, svojstvima i zahtjevima na tekstilije koje se koriste kao medicinski tekstil u medicini, zdravstvu i higijeni, potaknuti će se svijest o njihovoj važnosti za ljudsko zdravlje i uopće dobrobiti čovječanstva.

Studenti će se upoznati s različitim vrstama medicinskih tekstilija, metodama ispitivanja i specifičnim zahtjevima na uporabu.

• Dobivanje spoznaja o važnosti medicinskog tekstila, njegovom utjecaju na ljude i produljenje životnog vijeka.
• Spoznaja važnosti uloge vlakana kroz njihova svojstava za ciljanu uporabu bez štetnih posljedica za medicinski tekstil za izvantjelesnu uporabu i ugradbene materijale.
• Dobivanje saznanja o važnosti i mogućnosti sterilizacije medicinskih tekstilija.
• Spoznaja važnosti antimikrobnog tekstila, antitrombogenog, biorazgradivog, antidekubitnog i sl.
• Spoznaja mogućnosti projektiranja medicinskog tekstila ovisno o krajnjoj uporabi (kirurški konac, umjetne žile i dr.).
• Dobivanje spoznaja o nužnosti korištenja propisanih metoda i postupaka ispitivanja medicinskih tekstilija. 
• Dobivanje znanja o važnosti daljnjeg rasta i razvoja medicinskog tekstila i njegovom utjecaju na cjelokupno čovječanstvo.
• Spoznaja mogućnosti povezivanja daljnjeg rasta i razvoja kroz povezivanje tekstila, medicine i elektrotehnike u sustavu liječenja i nadzora teških bolesnika. 

Predmet je izborni predmet i nije vezan za pojedini studijski program, nego može pružiti korisne spoznaje i kompetencije svim studentima tekstilnog studija. Dobivanje spoznaja o tome da je medicinski tekstil jedna od najvažnijih grana tehničkog tekstila, koja je u neprestanom rastu i razvoju. Bez medicinskog tekstila niti jedan oblik medicinske skrbi ne bi bio moguć.